Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini održalo je u četvrtak, 4. 3. 2021. godine, inter-profesionalni webinar “Slobodno i odgovorno novinarstvo vs. zakoni o slobodi pristupa informacijama i zaštite od klevete u BiH”, putem platforme ZOOM. Webinar je organiziran pod okriljem zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope “Horizontalni program za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022”, u sklopu projekta “Sloboda izražavanja i sloboda medija u Bosni i Hercegovini (JUFREX)”.
Učesnici webinara pokušali su odgovoriti na pitanja koliko se u bosansko-hercegovačkoj medijskoj praksi primjenjuje zakone o slobodnom pristupu informacijama i koliko su javne institucije spremne da ustupe i pruže informacije od javnog interesa.
Panelisti su istakli da bez zakona o slobodnom pristupu informacijama istraživački mediji u BiH ne bi postojali. Bosna i Hercegovina ima dobre normativne okvire, međutim u praksi se ti zakonski okviri ne primjenjuju u onoj mjeri u kojoj bi trebali kako bi doveli do demokratičnijeg društva. Veliki je jaz između teorije i prakse.
Novinari istraživači prilikom otkrivanja različitih afera, koruptivnih radnji, različitih društvenih anomalija, koriste mehanizme slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja. Zato smatraju da bi bilo više istraživačkih priča u medijima da se primjenjuju zakoni o slobodnom pristupu informacijama. Mediji moraju instistirati i biti uporni kod primjene ovih zakona, jer samo kroz medijske pritiske može doći do promjene političkog ambijenta. Nedostatak pravne zaštite i nedostatak sredstava da medijske kuće same zaštite svoje novinare je očigledan, a pojačava se sa nedostatkom novinarske solidarnosti.
Novinari koji su učestvovali u webinaru su složni u stavu da se informacije od javnog značaja trebaju učiniti dostupnijim i transparentnijim. U toku pandemije mnoge javne intitucije, pogotovo zdravstvene, zaključale su informacije za javnost.
Mnoge institucije ne odgovaraju na upite o pristupu određenih informacija, dok neke probiju zakonski rok za dostavu informacija od 15 dana. Mediji koji se profilirano isključivo bave istraživačkim novinarstvom mogu sačekati na informacije, međutim novinari koji rade u dnevnoj štampi i na news portalima u stalnom su pritisku vremenskog roka u kojem trebaju doći do informacija. Institucije pokušavaju na različite načine odbiti ili odbaciti upite novinara kako ne bi pružili traženu informaciju ili ustupili podatke, stoga je jako važno ispoštovati formu koju Institucije traže pri traženju određenih informacija.
Novinari moraju da rade na novinarskoj solidarnosti, kao što je to praksa u drugim evropskim državama. Na primjer, u Švedskoj novinari rijetko tuže intitucije za neustupanje informacija. Ono što mediji u ovoj zemlji rade, jeste da objave reportažu o tome koje su sve korake poduzeli kako bi došli do podataka, te kojem im institucije nisu dostavile informacije, a potom tu reportažu prenesu svi mediji.
Zadatak medija i ono što novinari u BiH treba da rade, zaključeno je na inter-profesionalnom webinaru, jeste da “natjeraju vlast” da bude transparentnija i da se ponaša u skladu sa zakonom. Vlast nema ovlaštenja da ispituje kakve su namjere novinara i zašto im je određena informacija potrebna.
Istaknuto je i to da je Vijeće za štampu i online medije u BiH doprinjelo odgovornijem ponašanju online medija, napravivši veliki iskorak kada je te medije uvrstilo u svoju nadležnost.
Panelisti na webinaru bili su: Jasenko Selimović, internacionalni medijski ekspert; Mehmed Halilović, medijski ekspert iz BiH; Semira Degirmendžić, novinarka portala fokus.ba; Aladin Abdagić, glavni i odgovorni urednik, Centar za istraživačko novinarstvo i Dario Novalić, direktor i glavni urednik magazina “Start” i portala startbih.ba.
Učestvovali su i novinari, urednici, predstavnici pravosuđa, CEST FBiH, Vijeće za štampu i online medije u BiH, internacionalni i bh. medijski eksperti.