11.06.2012.
VIJEĆE ZA ŠTAMPU U BiH
NA PRVOJ AKADEMIJI O MEDIJSKOM PRAVU U JUGOISTOČNOJ EVROPI
Vijeće za štampu u BiH je, po pozivu organizatora, bilo jedan od predstavnika Bosne i Hercegovine na prvoj Akademiji o medijskom pravu u Jugoistočnoj Evropi, koja je održana u periodu od 03.06.2012 do 08.06.2012. godine u Zagrebu, R. Hrvatska. Akademija je dala preporuke za unapređenje medijskog prostora javnih televizija, medijskog pluralizma, profesionalizma i odgovornosti.
Ovaj petodnevni skup održan je pod pokroviteljstvom Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), te uz podršku Fondacije Friedrich Ebert, predstavnika OSCE-a za slobodu medija te OSCE-ove misije u Bosni i Hercegovini. Realizatori projekta su bili ARTICLE 19, Globalna kampanja za slobodu mišljenja i Evropska asocijacija javnih radiotelevizijskih servisa Jugoistočne Europe. Cilj je bio unaprijediti saradnju u razvoju i provedbi progresivnog medijskog zakonodavstva u Jugoistočnoj Evropi prema međunarodnim i evropskim medijskim standardima, kao i podstaći zaštitu medijskih sloboda i prava na slobodu mišljenja dijeljenjem i učenjem iz primjera najboljih zakonodavnih okvira pojedinih država te prakse u provođenju medijskih standarda u regiji.
Učesnici su bili medijski profesionalci iz regije, advokati koji se bave medijskim pravom, zakonodavci, predstavnici medija, članovi regulativnih i samoregulativnih medijskih tijela, te akademici s područja cijele jugoistočne Evrope, kao i međunarodni stručnjaci.
Služeći se evropskim standardima kao mjerilom, učesnici Akademije su podijelili profesionalna iskustva sa područja medijskog prostora javnih televizijskih servisa, medijskog pluralizma, te medijskog prava i odgovornosti. Donijeli su preporuke na temelju najbolje praktične primjene zakona i pravilnika o medijima u regiji.
Pozdravne govore, održali su: Hido Biščević, glavni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju, Josip Popovac, predsjednik Evropske asocijacije javnih radiotelevizijskih servisa Jugoistočne Evrope/predsjednik uprave Hrvatske radiotelevizije, i Nina Suomalainen, zamjenica voditelja OSCE-ove misije u Bosni i Hercegovini.
Pored pomenutih tema, poseban fokus bio je na medijskoj samoregulaciji i njenom doprinosu kao sredstvu za razvijanje odgovornosti medija. U ovom kontekstu, istaknuto je da će Evropska komisija u budućnosti obratiti pažnju i podržavati mjere samoregulacije u Jugoistočnoj Evropi i potencijalnim kandidatima za pristup EU.
Isabella Kurkowski, medijska ekspertica Vijeća za štampu u BiH iz Njemačke (CIM/GIZ), u svomme izlaganju je naglasila da medijska odgovornost nije samo dužnost medijskog i civilnog sektora, već i vlada, koje trebaju početi vršiti godišnje procjene slobode medija u svojim zemljama, kao članicama Vijeća Evrope, u skladu sa rezolucijom 1636 Vijeća Evrope iz 2008. godine. Gđica Kurkowski je ukazala na značaj medijskog pluralizma i dobro razvijen proces samoregulacije medija u BiH kroz djelatnost Vijeća za štampu u BiH. Samoregulacija i u drugim zemljama iz regiona je ključni dio medijskog pluralizma. Ističući značaj radom samoregulativnih tijela, postavljeno je i pitanje njihove samoodrživosti i obaveznog djelomičnog finansiranja i od vlada zemalja članica Vijeća Evrope.
Isabella Kurkowski je prezentirala i stanje medijskog pluralizma u BiH, Zakon o zaštiti od klevete u BiH, kojim je kleveta u BiH dekriminalizirana, a s kojim je, u predsudskom procesu, medijska samoregulacija kompatibilna. Oba ova sistema, samoregulacijski i legislativni, djeluju u BiH uz vrlo dobru uzajamnu saradnju. Gđica Kurkowski je podcrtala efikasan rad Vijeća za štampu u BiH u smislu rasterećivanja sudova od tužbi koje se odnose na medije, kao i o važnom doprinosu Vijeća za poboljšanje kvaliteta medijskog izvještavanja na bazi profesionalnih smjernica Kodeksa za štampu i online medije BiH. Saradnja Vijeća za štampu i pravosuđa u BiH, koja se kontinuirano razvija od 2006. godine, u cilju poboljšanja primjene Zakona o zaštiti od klevete kada su mediji u pitanju, izuzetan je primjer dopunjavanja medijske samoregulacije i medijske legislative u BiH. Ovakva saradnja može biti dobar uzor i za druge zemlje sa sličnim izazovima u medijskoj praksi.
U nastavku Akademije, gđica Kurkowski je predstavila i godišnji medijski edukativni program Vijeća za štampu u BiH za studente novinarstva i apsolvente pravnih fakulteta u BiH, koji se već duži niz godina realizira kroz seminare: „Medijska škola etike za studente novinarstva“ i „Pravosuđe i mediji – rad u interesu javnosti“.
O primjeni EU standarda i važnosti medijskog prava u kontekstu širenja Evropske unije, govorio je Andris Kesteris, glavni savjetnik za Građansko društvo i međuinstitucijske odnose pri Opštoj upravi za proširenje EU-a, naglašavajući značaj medijske samoregulacije i poštivanja Evropske Konvencije o ljudskim pravima, a posebno Član 10 „Sloboda izražavanja“. Praktična primjena ove Konvencije u skladu sa Članom 23 Acquis Communautaire, „Pravosuđe i osnovna prava“, biće praćena kroz Evropsku komisiju u kontekstu medija i slobode medija.
U preliminarnim zaključcima Akademije, s obzirom na medijsko pravo i odgovornost, učesnici su pohvalili trend da se u regiji dekriminalizira kleveta; međutim, zakonodavstvo bi u slučajevima klevete trebalo ponuditi konkretne odbrambene mehanizme za novinare i predstavnike medija u skladu s praksom Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Alternativni lijekovi za narušavanje ugleda trebaju biti predviđeni zakonom, i njima se treba služiti što je češće moguće, izbjegavajući skupe parnice.
U kontekstu važnosti medijskog pluralizma stručnjaci su preporučili da se uvedu zakonodavni mehanizmi za procjenu medijske koncentracije, transparentnosti medijskog vlasništva, političke i kulturne raznolikosti mišljenja, te da se intenziviraju napori samoregulativnih i regulativnih medijskih tijela u zaštiti medijskog pluralizma u praksi. Odgovornost je država poduprijeti medijski pluralizam u zemljama regiona.
Učesnici prve Akademije o medijskom pravu u JIE su iznijeli niz preporuka u vezi sa finansiranjem, upravljanjem i medijskim prostorom u kontekstu radio-televizijskih servisa. Pozvali su relevantne sudionike da osiguraju finansijsku i uređivačku nezavisnost javnih RTV servisa, te da o tome informišu širu javnost. Preporučeno je da se finansiranje vezuje za misiju, da javni servisi odgovaraju javnosti za izvršenje te misije, a da potpuno nezavisna nadzorna tijela procjenjuju rad javnih RTV servisa u skladu sa njihovom misijom.
Sve relevantne informacije o Akademiji, dostupne su na web-stranici Vijeća za regionalnu saradnju www.rcc.int, dok bi završne preporuke, zajedno sa sažetkom stanja i problemima diljem cijele regije jugoistočne Europe, trebale biti podijeljene i dostupne na web-stranici Vijeća za regionalnu suradnju, do kraja juna.