Upute za urednike tokom predizbornog perioda
Zašto Vijeće za štampu izdaje ove upute i zašto je pokrivanje izbora od tolike važnosti?
Tokom ovog vrlo važnog izbornog perioda, Vijeće za štampu izdaje ove upute kao podsjetnik za sve urednike o vitalnoj ulozi koju imaju u prenošenju vijesti i stavova javnosti i o stalnoj potrebi da se slijedi Kodeks za štampu kojim je ovaj sektor odlučio da se regulira.
Za razliku od elektronskih medija, štampani mediji u BiH predmet su samoregulatorne, a ne zakonske kontrole. To je jedina zemlja u jugoistočnoj Evropi gdje je samoregulacija, u obliku Vijeća za štampu BiH, uspješno uspostavljena. Njeni stalni uspjesi i postojanje oslanjaju se na sve urednike novina i magazina i njihovu spremnost da održe i unaprijede podršku koju su dali Vijeću do sada. Sa svoje strane, Vijeće će nastaviti raditi neovisno i pravedno kako bi osiguralo da se štampa ponaša odgovorno, ostajući istovremeno slobodna. Slijedeći paragrafi će naglasiti one dijelove Kodeksa koji bi mogli biti od posebne važnosti tokom narednih nekoliko sedmica.
Tačno izvještavanje i sloboda izražavanja.
Pojedinačne novine i magazini imaju sopstvena mišljenja i stavove o svim pitanjima, a u sadašnje vrijeme njihovi politički stavovi od posebne su važnosti. U članu 6 Kodeksa stoji da sva izdanja «imaju slobodu da izraze sopstvene stavove», a Vijeće za štampu će se uvijek truditi da zaštiti ovo pravo, naravno dok god štampa «pravi jasnu razliku između komentara, pretpostavke i činjenice», što takođe stoji u članu 6. Uloga štampe u aktivnoj javnoj debati je od ključnog značaja, ali potreba da se činjenice predstave na tačan i pravedan način ne smije biti zaboravljena. Zaista, kako stoji u članu 2, «najveća odgovornost novinara i urednika jeste da u svom radu osiguraju poštivanje činjenične istine i prava javnosti da zna istinu».
Odgovornost štampe u njenoj ulozi izvještavača javnosti od posebne je važnosti tokom predizbornog perioda, kada će svaki građanin BiH odrediti svoj glas na osnovu onoga što znaju o političkim kandidatima. Iz tog razloga, iako će novine i magazini imati sopstvene stavove, ipak moraju imati na umu opće odredbe Kodeksa za štampu, kako je navedeno u članu 1. U tom članu stoji da je «dužnost novinara i izdavača da poštivaju potrebe građana za korisnim, pravovremenim i relevantnim informacijama», jer će samo putem dobivanja takvih informacija građani moći odrediti svoje sklonosti na nepristrasan način.
Diskriminacija i huškanje.
Posljednji dio Kodeksa na koji Vijeće želi skrenuti pažnju urednika je član 3. Taj član podsjeća štampane medije da u svakom trenutku budu svjesni «opasnosti koja se pojavljuje kada mediji, namjerno ili slučajno, podržavaju diskriminaciju i netoleranciju.» Tokom ovog predizbornog perioda, Vijeće smatra da je od vitalne važnosti da štampa, kako nalaže član 3, učini sve kako «ne bi izazivala ili huškala na mržnju ili nejednakost na osnovu nacionalnosti, rase, religije, spola ili seksualne orijentacije ili… poremećaja svih vrsta.»
Slobodna i odgovorna štampa.
Vijeće za štampu ne izdaje ove upute kao upozorenje urednicima – nego jednostavno kao podsjetnik da su u ovom ključnom periodu njihova uloga i njihove odgovornosti važnije nego ikada. Slobodna i odgovorna štampa je najbolja kao takva, i to je vrsta štampe kakvu želi i Vijeće za štampu, narodi BiH i, kako se Vijeće nada, sama štampa. Građani ove zemlje u štampi traže smjernice, ali i gole činjenice koje bi same mogle poslužiti kao smjernice. Vijeće za štampu od štampanih medija, čiji članovi se bave jednom časnom profesijom, očekuje da zadovolje visoka očekivanja javnosti.
Šta je Vijeće za štampu i ko su članovi?
Vijeće za štampu BiH uspostavljeno je u avgustu 2000. godine, i jedino je samoregulatorno tijelo za štampane medije u jugoistočnoj Evropi. Zadatak ovog tijela je da obrađuje prigovore javnosti u vezi sa novinama i magazinima (prvi prigovor pristigao je u septembru 2001. godine). Vijeće za štampu pruža besplatnu, brzu i jednostavnu uslugu sa ciljem da rješava sporove sporazumno, dakle bez formalnog presuđivanja od strane Vijeća. Vijeće publikuje i vodi transparentnu proceduru obrade prigovora, a zatim objavljuje svoja nalazišta. Ovo tijelo takođe ima i mali sekretarijat smješten u Sarajevu.
Od izuzetne je važnosti primjetiti da Vijeće za štampu BiH nije tu kako bi kažnjavalo, suspendiralo, zatvaralo ili izdavalo dozvole za novinske kuće. Cilj Vijeća je da razriješi svaki prigovor na osnovu pravednosti i zdravog razuma i samo putem novinarskih lijekova.
Među ostalim glavnim funcijama su:
a. da djeluje kao profesionalna savjetodavna grupa industrije štampanih medija za javnost i relevantne državne organe; b. da promovira razvoje koji osiguravaju slobodu medija i zaštitu prava novinara; c. da se bori protiv svih dešavanja koja mogu ugroziti prava i privilegije novinara i dovesti u opasnost slobodni protok informacija; d. da daje preporuke i smjernice za novinarski rad kada je to potrebno; i e. da predlaže izmjene Kodeksa za štampu.
Pod vođstvom međunarodnog predsjedavajućeg, profesora Roberta Pinkera (koji je trenutno i vršilac dužnosti predsjedavajućeg Komisije za prigovore na štampu – «Press Complaints Commission» u Velikoj Britaniji), članovi Vijeća za štampu su: Ivan Lovrenović, pisac i novinar; Zoran Baroš, Kozarski vjesnik; Radmilo Šipovac, Nezavisne novine; Jozo Pavković, korespondent Večernjeg lista u BiH; Dario Novalić, magazin Start; i Emir Habul, BH Radio 1.
Članovi Vijeća iz javnosti su:
Šaćir Filandra, lektor Univerziteta u Sarajevu; Mirko Dabić, odvjetnik i predsjednik Udruženja pravnika RS; Ljiljana Mijović, sudija; Ferdinand Zovko, muzički profesor iz Čitluka; Besim Spahić, lektor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu; i Drago Branković, dekan Filozofskog fakulteta na banjalučkom Univerzitetu.