UPRAVNI ODBOR i ŽALBENA KOMISIJA
VIJEĆA ZA ŠTAMPU U BOSNI I HERCEGOVINI
SAOPŠTENJE ZA MEDIJE
Na upravo održanim sjednicama Upravnog odbora i Žalbene komisije Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini, između ostalog se razmatralo i pitanje izvještavanja o maloljetničkoj delinkvenciji.
Vijeće za štampu u BiH zaprimilo je desetine upita i od građana i od novinara iz redakcija štampe o punom imenovanju i objavljivanju fotografija maloljetnika koji su počinili krivična djela ubistva, pozivajući se na zaštitu interesa javnosti. Pozivi su se odnosili na pisanje o konkretnim slučajevima krivičnih dijela ubistava pokojnih gđe Ljubice Spasojević i Denisa Mrnjavca, u Sarajevu ove godine.
Upravni odbor i Žalbena komisija Vijeća za štampu u BiH tim povodom upućuju sljedeće preporuke štampanim medijima:
Povodom učestalih pitanja o načinu izvještavanja o maloljetničkoj delinkvenciji, čiji se akteri uobičajeno u policijskim izvještajima identificiraju samo inicijalima, naglašava se istaknuto razlikovanje mlađih od starijih maloljetnika. Član 11 Kodeksa za štampu o zaštiti djece i maloljetnika, posebno ističe zaštitu maloljetnika mlađih od 15 godina:
«U tretiranju djece i maloljetnika novinari su dužni krajnje obazrivo postupati, poštujući dobre običaje i Konvenciju o pravima djeteta, polazeći od interesa djeteta.
Novinari su dužni zaštititi identitet dijeteta u postupcima u kojima je inače isključena javnost.
Novinari ne smiju intrevjuisati ili fotografirati djecu mlađu od 15 godina, s pitanjima koja se odnose na porodicu djeteta, bez prisustva roditelja ili bez dozvole roditelja ili staratelja.
Novine i periodična izdanja oprezno i s odgovornošću smiju identifikovati djecu mlađu od 15 godina u slučajevima kada su žrtve krivičnih djela.
Novine i periodična izdanja ne smiju ni pod kakvim okolnostima identifikovati djecu mlađu od 15 godina koja su umiješana u kriminalne slučajeve, kao svjedoci ili optuženi.»
Također, Žalbena komisija Vijeća za štampu u BiH smatra da je u izvještajima o spaljivanju pokojne gđe Ljubice Spasojević, veliki broj medija, uglavom se pozivajući na zvanična institucionalna saopćenja, naglašavao podatak da se radi o maloljetnicima romske nacionalnosti. Preporuka je da, bez obzira na institucije i njihova zvanična saopćenja, mediji obrate pažnju kod izvještavanja i ne identificiraju osobe po njihovoj nacionalnoj, etničkoj, vjerskoj pripadnosti, ili na bilo koji drugi diskriminirajući način, kako nalaže Član 4 Kodeksa za štampu o diskriminaciji:
«Novine i periodična izdanja moraju izbjeći prejudicirane i uvrjedljive aluzije na nečiju etničku grupu, nacionalnost, rasu, religiju, pol, seksualnu opredjeljenost, fizičku ili mentalnu bolest ili onesposobljenost.» Takve aluzije mogu biti napravljene jedino u slučajevima kada su u «direktnoj vezi sa slučajem o kojem se izvještava.»
U konkretnim slučajevima počinjenih kriminalnih djela od strane starijih maloljetnika, nije problem punog identiteta starijih maloljetnika u izvještajima, već njihove identifikacije po etničkoj pripadnosti.