4
Na pitanje „Da li su mediji u Bosni i Hercegovini slobodni?“ pozitivno je odgovorilo 30 posto građana i građanki, dok 70 posto ispitanih smatra da mediji u Bosni i Hercegovini nisu slobodni. Ubjedljivo najveći uticaj na rad medija imaju političari, smatra 73 posto ispitanih. Slijede vjerski lideri – 13 posto, a na začelju liste uticaja na rad medija su građani – 6 posto i oglašivači – 4 posto, dok 4 posto ispitanika smatra da niko ne utiče na rad medija.
Građani i građanke Bosne i Hercegovine oštro osuđuju napade i prijetnje novinarima, smatrajući ih napadom na osnovna ljudska prava na slobodu govora i izražavanja i demokratske temelje društva u cjelini. Na pitanje „Kakav je Vaš stav prema napadima na novinare i prijetnje novinarima?“, najčešći odgovori su: „Osuđujem! Nema opravdanja“, „Ogorčen sam, napade na novinare treba strogo kažnjavati“, „U civilizovanim zemljama nedopustivo je da se utiče na rad i slobodu medija”, “Zakoni bi trebali osigurati prava novinara”. S druge strane, zabilježeni su i odgovori: “Novinari se lako kupe, malo je pravih novinara” i “Novinare treba pustiti da rade svoj posao, ali profesionalno i korektno”.
VIJEĆE ZA ŠTAMPU U BOSNI I HERCEGOVINI
Javna kampanja „Građani i novinari zajedno u brobi za istinu“
REZULTATI ANKETNOG ISPITIVANJA
03. maj/svibanj 2014. godine
03. maj/svibanj 2014. godine
Mediji u Bosni i Hercegovini nisu slobodni, a na njihov rad najviše utiču političari, pokazuju rezultati ankete koju je sprovelo Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Omladinskom novinskom asocijacijom u Bosni i Hercegovini (ONAuBiH). Anketno ispitivanje je sprovedeno među 1.228 građana i građanki u 35 gradova Bosne i Hercegovine, u okviru Javne kampanje „Građani i novinari zajedno u borbi za istinu“, a povodom 03.maja/svibnja – Svjetskog dana slobode medija.
Na pitanje „Da li su mediji u Bosni i Hercegovini slobodni?“ pozitivno je odgovorilo 30 posto građana i građanki, dok 70 posto ispitanih smatra da mediji u Bosni i Hercegovini nisu slobodni. Ubjedljivo najveći uticaj na rad medija imaju političari, smatra 73 posto ispitanih. Slijede vjerski lideri – 13 posto, a na začelju liste uticaja na rad medija su građani – 6 posto i oglašivači – 4 posto, dok 4 posto ispitanika smatra da niko ne utiče na rad medija.
Građani i građanke Bosne i Hercegovine oštro osuđuju napade i prijetnje novinarima, smatrajući ih napadom na osnovna ljudska prava na slobodu govora i izražavanja i demokratske temelje društva u cjelini. Na pitanje „Kakav je Vaš stav prema napadima na novinare i prijetnje novinarima?“, najčešći odgovori su: „Osuđujem! Nema opravdanja“, „Ogorčen sam, napade na novinare treba strogo kažnjavati“, „U civilizovanim zemljama nedopustivo je da se utiče na rad i slobodu medija”, “Zakoni bi trebali osigurati prava novinara”. S druge strane, zabilježeni su i odgovori: “Novinari se lako kupe, malo je pravih novinara” i “Novinare treba pustiti da rade svoj posao, ali profesionalno i korektno”.
Rezultati ankete pokazuju da građani znaju da imaju pravo ulaganja žalbe na netačno i neprofesionalno izvještavanje medija, što im omogućuje Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, jedino samoregulacijsko tijelo za štampane i online medije u zemlji. Naime, na pitanje „Da li ste upoznati sa Vašim pravom da se žalite na neistinito i neprofesionalno izvještavanje štampe i online medija?“, pozitivno je odgovorilo 32 posto ispitanika, negativno 40 posto, dok je 28 posto građana i građanki djelimično upoznato sa ovim svojim pravom. Pravo ulaganja žalbe Vijeću za štampu u Bosni i Hercegovini na neprofesionalno medijsko izvještavanje koristilo je 6 posto anketnih ispitanika.
Javna kampanja „Građani i novinari zajedno u borbi za istini“ u okviru koje je sprovedeno anketno ispitivanje imala je za cilj upoznati javnost o stanju slobode medija u BiH, sve češćim napadima i prijetnjama novinarima, te o pravu građana na ulaganje žalbi Vijeću za štampu u BiH na neprofesionalno medijsko izvještavanje. Javna kampanja i anketno ispitivanje su sprovedeni u Banja Luci, Bihaću, Bijeljini, Brčkom, Cazinu, Foči, Goraždu, Gradiški, Istočnom Sarajevu, Jajcu, Mostaru, Odžaku, Palama, Rudom, Sarajevu, Šamcu, Zavidovićima, Zenici, Tuzli, Visokom, Olovu, Kaknju, Velikoj Kladuši, Srebreniku, Šekovićima, Maglaju, Višegradu, Doboju, Travniku, Busovači, Stocu, Vlasenici, Ljubuškom i Posušju i Trebinju.