26. marta/ožujka 2019. Fakultet političkih nauka u Sarajevu.
Vijeće za štampu i online medije učestvovalo 26.03.2019.godine je na Panel diskusiji „Govor mržnje u online prostoru kao nova sigurnosna prijetnja“ u Sarajevu.
Panel diskusiju organizirali su polaznici prve generacije Instituta za napredno liderstvo u politici – ALPI, programa Međunarodnog republikanskog instituta u BiH – IRI.
Nakon predstavljanja nacrta javne politike organizatora, koja targetira problem govora mržnje u online prostoru, panelistice prof. Lejla Turčilo, profesorica Fakulteta političkih nauka i Marija Pudarić, predstavnica Vijeća za štampu u BiH, osvrnule su se na iskustva sa govorom mržnje iz perspektive profesije i svoga rada.
U svom izlaganju, Marija Pudarić, predstavila je rezultate kampanje „STOP! Govor mržnje!“, koju je Vijeće za štampu i online medije u BiH provelo od 17.08.2018. – 17.11.2018. godine u saradnji sa 7 online medija u BiH.
Tokom Kampanje „STOP! Govor mržnje!“ u 2018. godini Vijeće za štampu registriralo je 2544 komentara govora mržnje, koji su odgovarali kategorijama: huškanje, prijetnje, provokacije koje prethode govoru mržnje, provokacije na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, uvrede i vulgarnosti vezane za naciju ili vjeru, diskriminacija, seksizam, rasizam, šovinizam, primitivizam, te govor mržnje iz afekta.
Pudarić je istakla zabrinjavajući porast broja komentara koji obiluju govorom mržnje, posebno u poređenju sa kampanjom „STOP! Govor mržnje!“ provedenom u 2014. godini kada je broj registriranih komentara sa govorom mržnje na 42 online medija u BiH iznosio 1.442. Uočeno je kako je porast govora mržnje tokom kampanje u 2018. godini najviše bio je usmjeren ka migrantima, ženama na određenim pozicijama poput sutkinja, novinarki, tužiteljica, te queer osobama.
Napomenula je da BiH ima mogućnost praćenja pravne tekovine Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koji je u posljednje tri godine donio više presuda protiv protiv online medija upravo zbog zadržavanja sadržaja komentara sa govorom mržnje i huškanjem, na svojim platformama.
Zaključila je kako je ovo problem koji bi po svemu sudeći tek trebao eskalirati, te kako je preporuka Vijeća za štampu i online medije u BiH daje, uz dalje razvijanje rješenja koja nude digitalne tehnologije – čime će se doprinijeti prepoznavanju govora mržnje u većoj mjeri, potrebno raditi na suzbijanju uzroka govora mržnje. Djelovanje protiv govora mržnje mora biti masovno, različite civilne i edukacijske organizacije trebajubiti uključene, i ne samo u medijima, već i u sferama politike – političara kao pojedinca, stranaka i njihovih politika, privrede – kompanija kao oglašivača, obrazovanja – svih nivoa sistema obrazovanja i institucija – zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.