Medijska samoregulacija u digitalnoj eri
Uspjesi i izazovi medijske samoregulacije
Dvodnevni događaj (20-21. decembar) se održava u okviru projekta “Izgradnja povjerenja u medije Jugoistočne Europe i Turske” (Building trust in Media in south east Europe and Turkey), koji realizuje Vijeće za štampu i online medije u BiH pod pokroviteljstvom UNESCO-a i uz finansijsku podršku Europske unije
Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini po drugi put je domaćin sastanka vijeća za štampu i online medije zemalja Jugoistočne Evrope i Turske. Kao lider samoregulacije u regionu, Vijeće je okupilo kolege iz Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedinije, Kosova i Turske s ciljem otvaranja dijaloga o novim globalnim izazovima za slobodu i održivost medija i ulozi samoregulacije u izmjenjenom digitalnom okruženju. Događaj se održava u okviru projekta “Izgradnja povjerenja u medije Jugoistočne Europe i Turske” (Building trust in Media in south east Europe and Turkey), koji realizuje Vijeće za štampu i online medije u BiH pod pokroviteljstvom UNESCO-a i uz finansijsku podršku Europske unije.
“Mehanizmi samoregulacije medija, zaduženi za osiguranje implementacije i poštovanja medijskih profesionalnih standarda, imaju ključnu ulogu u prilagođavanju profesionalnih i etičkih smjernica u digitalnom dobu. Vijeća za štampu i online medije su jedino samoregulatorno tijelo koje posjeduje tehničke mogućnosti i stručnost za kontinuirano praćenje poštovanja medijskih etičkih standarda” – istakao je Joshua Massarenti, regionalni projektni službenik UNESCO kancelarije u Sarajevu.
Ekonomska kriza koja prijeti zatvaranju medija, narušavanje tradicionalnih medijskih poslovnih modela, širenje dezinformacija i govora mržnje, manjak transparentnosti, politička uplitanja u uređivačke politike – ključni su izazovi savremenog medijskog doba. Odgovor može ponuditi samoregulacija i etičko novinarstvo.
“Kao odgovor na ove savremene izazove, UNESCO-ova Windhoek 30+ Deklaracija o informacijama kao javnom dobru, koju su podržale sve države članice, učvrstila je novinarstvo kao javno dobro, neophodno za otvaranje dijaloga u našim društvima. Ova Deklaracija prepoznaje karakterističnu vrijednost provjerenih informacija u odnosu na širok spektar i mješavinu drugih vrsta sadržaja. Slobodno, pluralističko i nezavisno novinarstvo je ključni pokretač koji doprinosi novinarstvu kao javnom dobru. UNESCO radi na promociji slobode izražavanja na internetu, u vrijeme kada digitalni ekosistem nudi nove mogućnosti, ali i umnožava izazove za slobodu izražavanja. Vođen Windhoek 30+ Deklaracijom, UNESCO se zalaže za veću transparentnost i odgovornost digitalnih platformi, uključujući borbu protiv dezinformacija i govora mržnje” – kazao je Joshua Massarenti.
Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini, kao prvo samoregulacijsko tijelo u regionu, ostaje dosljedno u jačanju etičkih principa, uz prilagođavanje novim trendovima i izazovima.
“Vijeće za štampu i online medije u BiH je odgovorilo na izazove koje donosi digitalno okruženje kroz izmjene i dopune Kodeksa za štampane i online medije BiH, koji je u primjeni od početka godine. Novi Kodeks tretira i pitanja dezinformacija, upotrebe novih tehnologija, transparentnosti medija, nespojivosti novinarske profesije sa poslovima koji bi mogli ugroziti nezavisnost, objektivnost, slobodu kritičkog mišljenja i slobodu govora” – podsjetila je Maida Bahto Kestendžić, projekt koordinatorica.
Regionalni skup je otvorio i temu uloge Mreže za etičko novinarstvo (Ethical Journalism Network), koja također djeluje u okviru aktivnosti projekta “Izgradnja povjerenja u medije Jugoistočne Europe i Turske”, te izazovima koje donosi primjena EU Akta o digitalnim uslugama (EU Digital Service Act).