VIJEĆE ZA ŠTAMPU U BOSNI I HERCEGOVINI
organizovalo Okrugli sto
“NISTE NEVIDLJIVI-PRAVOSUĐE I MEDIJI U INTERESU JAVNOSTI”
Sarajevo, 30.novembar 2012.
Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH uspješno je organizovalo Okrugli sto za predstavnike pravosuđa, policije, urednike i novinare web portala “Niste nevidljivi-pravosuđe i mediji u interesu javnosti”. Skup koji je održan u Sarajevu 30. novembra bio je nastavak dijaloga predstavnika sudstva, tužilaštava, policije i medija u cilju pronalaženja što efikasnijih načina za zaustavljanje i kažnjavanje govora mržnje u online komunikaciji.
Šef katedre za žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli i član Žalbene komisije Vijeća za štampu u BiH doc. dr Enes Osmančević podsjetio je da je akcija “Niste nevidljivi” usmjerena na otkrivanje anonimnih posjetilaca web portala koji svojim komenatrima šire jezik mržnje, diskriminaciju i klevetu.
-Govor mržnje je konstanta u Bosni i Hercegovini u posljednjih 20 godina. Uglavnom je usmjeren ka nacionalnim, seksualnim i drugim manjinama. S druge strane, ni Bosna i Hercegovina nije izuzeta od ekspanzije modernih medija i posljedica koje sa sobom nose jer u digitalnom dobu svaki pojedinac je TV stanica bez dozvole za emitovanje. Ipak, ovakvim skupovima i dijalogom doprinosimo što efikasnijem otkrivanju pojedinaca koji krijući se iza “nick nameova” šire govor mržnje-istakao je doc. dr Osmančević.
Krivični zakoni u BiH jasno zabranjuju „objavljivanje informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja nekoj vjeri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredijeljenosti“. U BiH je već deset godina na snazi i Zakon o zaštiti od klevete, a usvojen je i Zakon o zabrani diskriminacije. Ipak, kako je ukazala izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH g-dja Ljiljana Zurovac, rezultati istraživanja objavljeni u publikaciji “Izvještaj u sjeni za BiH – Indikatori medijskih sloboda u zemljama članicama Vijeća Evrope” pokazuju da iako BiH ima gotovo idealan zakonski okvir za zaštitu slobode izražavanja i medijskog izvještavanja, primjena zakona nije adekvatno razvijena niti je praksa sprovođenja zakona ujednačena. Uz to, kako se čulo na Okruglom stolu, BiH nema još nijednu presudu za govor mržnje. O sudskoj praksi, odnosima između sudstva i medija, novinarskom izvještavanju o sudskim procesima, te evropskoj praksi govorio je g-din Mladen Srdić, sudija Vrhovnog suda Federacije BiH.
Pomoćnica direktora za emitovanje u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) g-dja Helena Mandić je navela da RAK u posljednje vrijeme nije zaprimio veliki broj prijava za govor mržnje.
Kada smo tek osnovani, 1998. godine, imali smo puno prijava za govor mržnje. Od 2001. godine bilježimo značajan pad prijava. U ovoj godini nije prijavljen nijedan slučaj govora mržnje –kazala je g-dja Mandić.
Na Okruglom stolu je konstatovano da saradnja medija, policije, tužilačkih i sudskih organa na otkrivanju i sprečavanju govora mržnje zasada dominantno ostaje u domenu samoregulacije medija kroz poštovanje Kodeksa za štampu i online medije i rad Žalbene komisije Vijeća za štampu u BiH. Upućen je apel ka pravosudnim organima za brže procesuiranje ranije podnijetih prijava za govor mržnje, te razmotrena mogućnost inicijative za izmjene Krivičnog zakona BiH u smislu definisanja govora mržnje kao krivičnog djela.