02.12.2014.
Vijeće za štampu u BiH
u saradnji sa
Fondacijom Friedrich Ebert
organiziralo
Okrugli sto „Stop! Govor mržnje!“
Sarajevo, 02. decembar/prosinac 2014. godine
Vijeće za štampu u u BiH, u saradnji sa Fondacijom Friedrich Ebert, organiziralo je Okrugli sto na kome su predstavljeni rezultati online kampanje „Stop! Govor mržnje!“. Rezultate Analize predstavile su gđa Ljiljana Zurovac, Izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH i gđa Tanja Topić, naučna saradnica Fondacije Friedrich Ebert, a uvodničari u diskusiju na Okruglom stolu bili su prof. dr Enes Osmančević, prof. žurnalistike na Univerzitetima u Sarajevu i Tuzli i doc.dr. Milomir Mirosavljević, prof. javnog mnnijenja na Univerzitetu u Banja Luci. Na Okruglom stolu su učestvovali predstavnici medija, medijskih organizacija, tužilaštava, Ministarstva unutrašnjih poslova, organizacija civilnog društva, Komiteta Vlade Republike Srpske za borbu protiv govora mržnje na internetu i Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje.
Cilj kampanje „STOP! Govor mržnje“ bilo je reagovanje protiv govora mržnje, diskriminatorske i huškačke retorike u komentarima posjetilaca internet portala, kao i edukacija posjetilaca web portala da govor mržnje i huškačka retorika nisu sloboda govora, te da podliježu krivičnoj odgovornosti, u skladu sa krivičnim zakonima u BiH. Kampanja je realizirana u toku predizborne kampanje za Opće/Opšte izbore 2014. godine i kratkom periodu nakon izbora.
Tim monitora Vijeća za štampu u BiH pratio je sadržaje komentara tokom predizbornog perioda u Bosni i Hercegovini, postavljajući znak „STOP! Govor mržnje!“, kako bi podsjetili ili informirali posjetioce portala da govor mržnje nije sloboda govora, već njegova zloupotreba, i da može biti sankcionisana krivičnim zakonima u BiH.
Kampanjom su bili obuhvaćenu komentari i diskusije anonimnih posjetilaca na ukupno 42 portala u Bosni i Hercegovini. Govor mržnje u komentarima anonimnih posjetilaca zabilježen je na 22 portala. Ukupan broj zabilježenih slučajeva govora mržnje u periodu provedbe kampanje je 1.442.
Vijeće za štampu u BiH u periodu od početka godine zaprimilo 818 žalbi građana na pisanje štampe i online medija, od kojih se 586 žalbi odnosi na komentare na web portalima.
Učesnici Okruglog stola su bili složni u tome da je neophodno pružiti pomoć urednicima da lakše identificiraju huškački govor, naglasiti da mogu računati na podršku medijskih organizacija i institucija vlasti; kontinuirano raditi na edukaciji javnosti o tome šta je sloboda govora, dokle sežu njene granice te kakve su posljedice u slučaju postavljanja neprimjerenih sadržaja. Brojne reakcije građana za vrijeme trajanja kampanje su pokazatelj da građani ne žele čitati govor mržnje, da ne žele učestvovati u tome.
Dodatni problem predstavlja i nepostajanje odgovarajuće sudske prakse u procesuiranju slučajeva govora mržnje. U BiH postoji pravni okvir, ali bez pravosnažne osuđujuće presude za govor mržnje, napredak nije moguć. Također, iako nadležni organi mogu postupati primjenjujući odredbe krivičnih zakona u BiH o „Izazivanju rasne, nacionalne, vjerske mržnje i netrpeljivosti“, neophodno je definirati govor mržnje kao samostalno krivično djelo, a na čemu već drugu godinu radi Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje. Koalicija je još 2013. godine uputila prijedlog amandmana na Krivični zakon Federacije BiH kojima se govor mržnje i zločin iz mržnje definišu na sličan način kao što je to zakonski riješeno u susjednim Hrvatskoj i Srbiji, no izmjene do danas nisu usvojene.
Tužilaštva i policijski organi u BiH se suočavaju sa govorom mržnje kao potpuno novom pojavom, za koju nemaju dovoljno kapaciteta niti dovoljan nivo stručne osposobljenosti. Istina, u okviru pojedinih policijskih organa postoje specijalne jedinice za visokotehnološki kriminal, ali su do sada bili bez ikakvih konkretnih rezultata i učinkovitih akcija. Generalno, institucije u BiH su spore i neučinkovite, a borba protiv govora mržnje je dugotrajan proces koji počinje ovakvim kampanjama, senzibiliziranjem javnosti i podsticanjem medijske pismenosti i kulture. Veliki posao obavljaju urednici portala i medijske organizacije, ali je to sve uzaludno ako izostane reakcija nadležnih organa – policije i pravosuđa.
Vijeće za štampu u BiH, kao samoregulacijsko tijelo koje u svom radu ne koristi represivne mjere, predstavlja savršen model koji može u velikoj mjeri pomoći rješavanju gorućeg problema govora mržnje, kroz blisku saradnju sa urednicima portala i odgovarajuće edukativne programe. Stroga zakonska rješenja koja bi regulisala sam rad internet portala, mogla bi značiti cenzuru i gušenje prava na slobodu informisanja. Potrebno je donijeti zakon koji neće biti represivan, koji će obavezati sve portale da imaju Impressum i da se registriraju u Registar pri Vijeću za štampu u BiH.
U pogledu moderiranja komentara posjetilaca, potrebno je razmotriti ideju izrade posebnog softvera koji bi na bazi unaprijed zadanih riječi pretraživao komentare i uklanjao one koji sadrže govor mržnje, huškanje i diskriminaciju. Softver bi bio licenciran od strane Vijeća za štampu u BiH i svi portali koji bi ga koristili, imali bi oznaku Vijeća za štampu u BiH. Kompjuterizacija u moderiranju komentara je imperativ, imajući u vidu nemogućnosti portala za upošljavanjem moderatora, odnosno boljom iskorišćenošću postojećih kadrova koji bi se u potpunosti mogli posvetiti obavljanju svojih primarnih, novinarskih poslova i zadataka.
Kampanja “STOP! Govor mržnje” je bila podržana od Njemačke ambasade u Sarajevu, Fondacije Friedrich Ebert (FES), organizacije National Endowment for Democracy (NED) i Civil Rights Defenders (CRD).
Press Clipping medijskih objava povodom Okruglog stola možete pročitati ovdje.