Vijeće za štampu i online medije u BiH održalo je 3. 6. 2021. drugi sastanak Ekspertske grupe za rad na izmjenama i dopunama Kodeksa za štampu i online medije BiH i regionalni webinar za predstavnike samoregulatornih tijela iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Turske.
Sastanci su realizovani u okviru UNESCO/EU projekta “Izgradnja povjerenja u medijima zapadnog Balkana i Turske”.
Panelisti na događaju bili su gđa Dženana Burek, izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije u BiH, prof. dr Enes Osmančević, član Ekspertske grupe i član Žalbene komisije Vijeća i prof. dr Lejla Turčilo, član Ekspertske grupe Vijeća.
Cilj sastanka je bio da se predstavnici ostalih samoregulatornih tijela u regionu upoznaju sa planovima koje Vijeće ima kada je u pitanju dopuna postojećeg Kodeksa, ali i da se razmijene iskustva i pronađu rješenja za zajedničke probleme u medijima uzrokovane pandemijom koronavirusa.
Dženana Burek, izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije u BiH istakla je da je stanje u medijima u Bosni i Hercegovini u pandemiji koronavirusa teško i komplicirano, što zbog profesionalnih izazova koje je donijela pandemija, a što zbog nezavidne finansijske situacije u kojoj su se mediji našli zbog korona krize.
Ona je kazala da je vlast ostala i gluha i nijema na probleme medijske zajednice te da nisu učinili ništa da doprinesu boljem informiranju javnosti, koje je bilo od ogromnog značaja u ovom periodu i ticalo se i tiče se zdravlja ljudi i njihovih života. Nasuprot tome, netransparentnost rada institucija vlasti dodatno je povećana, a krizno komuniciranje iskorišteno za nedopustivo izbjegavanje medija i novinarskih upita, te ispunjavanja njihove dužnosti informiranja javnosti.
“Na osnovu monitoringa, žalbi koje pristižu na adresu Vijeća za štampu i online medije u BiH, ali i stalnog neposrednog kontakta sa novinarima, možemo ukratko zaključiti da su se oni našli pred možda najvećim profesionalnim izazovom u novijoj historiji. Također, možemo vidjeti i da su se profesionalni mediji ozbiljno posvetili svojoj misiji informiranja javnosti te da su vrlo rijetko pravili namjerne propuste ili krivonavodili javnost, naravno kada je u pitanju isključivo pandemija koronavirusa.”, zaključila je Burek.
Lejla Turčilo, profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i član Ekspertske grupe Vijeća, govorila je o utjecaju pandemije koronavirusa na rad medija i izazovima pred kojim su se našli novinari na “prvoj liniji fronta”.
“Novinari su u periodu pandemije prošli kroz tri faze problema. U prvoj fazi su bili na ‘prvoj liniji fronta’ i pitanje je bilo kako će se novinari zaštititi od virusa. U drugoj fazi susreli su se ekonomskim problemima i gubitkom posla, pa se postavljalo pitanje kako sačuvati posao, ali i kako doći do izvora informacije. Treća faza je period u kome se pojavljuju istraživačke priče o raznim malverzacijama vlasti u periodu pandemije. U ovoj fazi vršen je veliki pritisak na medije.”
Turčilo je dodala i sljedeće: “Mediji su se suočili sa ekonomskom neodrživošću, veliki broj novinara ostao je bez posla, a s druge strane posao je trpio i zbog broja oboljelih novinara. Ovo je svakako, bio jedan od najtežih perioda za novinare. Rad je dodatno otežavala netransparentnost javnih institucija i politički pritisci, ali i etičke nedoumice. Stoga nam je jako važno da radimo na izmjenama i dopuni Kodeksa za štampu i online medije, kako bismo utjecali na podizanje profesionalnih standarda medija.”
Prof. dr Enes Osmančević, član ekspertske grupe i član Žalbene komisije Vijeća, govorio je o radu Ekspertske grupe. “Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini u proteklom periodu imalo je značajno povećan broj poziva novinara i urednika koji su tražili dodatna pojašnjenja kada je u pitanju novinarska etika i etičnost izvještavanja te smo zaključili da je pandemija otvorila neka pitanja koja bi dodatno trebalo regulirati i stoga krenuli u izmjene i dopune postojećeg Kodeksa za štampu i online medije BiH. Formirali smo ekspertsku grupu u kojoj su predstavnici akademske zajednice, urednici i članovi Žalbene komisije Vijeća za štampu i online medije BiH.”
Osmančević je istakao: “Prvi sastanak Ekspertska grupa održala je u aprilu 2021. godine i na tom sastanku utvrdili smo metodologiju istraživanja i rada, detektirali ključne etičke probleme u print i online medijima, definirali nedostajuće članove Kodeksa, definirali dopunu postojećih članova. U narednom periodu planirane su konsultacije sa novinarima i urednicima, konsultacije sa publikom, korisnicima medija i konsultacije sa ekspertima za medijsku etiku.”
“Ključni problemi koje su članovi ekspertske detektovali jeste govor mržnje u medijima, trolling, lažne vijesti, autorska prava, interes javnosti, razdvajanje reklamnih od informativnih sadržaja, novinarskih od PR sadržaja, zloupotreba djece u političke svrhe (izbori), širenje straha, panike, dezinformacija.” zaključio je Osmančević.
Kodeks, koji je sada u upotrebi, nastao je 1999. godine, a zadnji put je dopunjavan 2011. Stoga je od izuzetne važnosti imati precizan i digitalnom dobu prilagođen Kodeks koji će istovremeno utjecati na podizanje profesionalnih standarda medija, kao jednog od osnovnih temelja demokratskog društva, ali i na slobodu novinarskog izražavanja. Također, inovirani Kodeks bit će od iznimne važnosti za unapređenje etičkih standarda novinarstva, ali i dalji razvoj mehanizma samoregulacije u printanim i online medijima.