Broj Odluke: 10-02/24
Datum održavanja sjednice: 21. 2. 2025.
Žalbenik: Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH
Medij: Portal istraga.ba
Naslov članka: „Skandal u Vijeću ministara BiH: HDZ-ov sekretar Robert Vidović ukinuo bošnjački veto Zukana Heleza. Pozvao se na OHR-ov stav iz 2007. godine i ustvrdio da je za odluke dovoljan samo Konakovićev glas, iako on nije zamjenik predsjedavajuće Borjane Krišto!“
Datum objave članka: 16. 11. 2024.
Žalbeni osnov žalbenika: Zahtjev za objavom demantija.
Ishod: Žalba prihvaćena.
Žalbena komisija utvrdila je kršenje Kodeksa za štampane i online medije BiH.
Član 10 – Objava demantija
Pojašnjenje:
Vijeću za štampu i online medije u BiH obratili su se iz Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH povodom teksta koji je objavljen pod naslovom „Skandal u Vijeću ministara BiH: HDZ-ov sekretar Robert Vidović ukinuo bošnjački veto Zukana Heleza. Pozvao se na OHR-ov stav iz 2007. godine i ustvrdio da je za odluke dovoljan samo Konakovićev glas, iako on nije zamjenik predsjedavajuće Borjane Krišto!“ 16. 11. 2024. godine na portalu istraga.ba.
U tekstu pod naslovom „Skandal u Vijeću ministara BiH: HDZ-ov sekretar Robert Vidović ukinuo bošnjački veto Zukana Heleza. Pozvao se na OHR-ov stav iz 2007. godine i ustvrdio da je za odluke dovoljan samo Konakovićev glas, iako on nije zamjenik predsjedavajuće Borjane Krišto!” je objavljeno: „Za konačne i izvršne odluke Vijeća ministara BiH više ne moraju glasati predsjedavajući i dva zamjenika predsjedavajuće Vijeća. Dovoljno je da, ukoliko je zamjenik odsutan, glasa bilo koji ministar iz reda konstitutivnog naroda čiji zamjenik ne prisustvuje. Ovo je, ukratko, tumačenje koje je sekretar Vijeća ministara BiH Robert Vidović dao na jučerašnjoj sjednici Vijeća ministara BiH kako bi omogućio da bez prisustva i glasa Zukana Heleza, zamjenika predsjedavajuće, a sa glasom ministra Elmedina Konakovića bude donesena odluku o kupovini zgrade za potrebe UIO u Banjoj Luci od kuma Milorada Dodika.
‘Tačno je. Ovo je presedan. Ali to znači da ćemo ubuduće i mi moći tražiti Bosni i Hercegovini lojalne Srbe i Hrvate čjii će glas u Vijeću ministara BiH biti dovoljan za usvajanje određenih odluka’, kazao je za Istraga.ba zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar odbrane BiH Zukan Helez. Evo o čemu se radi. ‘Vijeće ministara donosi akta iz svoje nadležnosti većinom glasova članova koji su prisutni i glasaju o svim pitanjima i temama o kojima u daljoj proceduri konačno odlučuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. O ostalim pitanjima Vijeće ministara u pravilu odlučuje konsenzusom članova koji su prisutni i glasaju a osobito o propisima, imenovanjima i postavljenjima iz djelokruga Vijeća ministara, Poslovniku i njegovom tumačenju. U slučaju da se konsenzus ne postigne, predsjedavajući Vijeća ministara saziva člana odnosno članove Vijeća ministara koji je (su) protiv kako bi se postiglo rješenje. U slučaju da konsenzus ne bude postignut u roku od sedam dana ni na taj način, odluku donosi Vijeće ministara u skladu sa stavom (1) ovog člana, s tim da navedena većina podrazumijeva glas najmanje jednog člana iz svakog konstitutivnog naroda’, navedeno je u članu 18 Zakona o Vijeću ministara BiH.“
Dalje se navodi: „Međutim, kako zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i ministar odbrane Zukan Helez u petak nije mogao prisustvovati sjednici Vijeća ministara BiH, a da, pri tome, nikoga nije ni ovlastio da ga mijenja, HDZ-ov sekretar Vijeća ministara BiH Robert Vidović je dao tumačenje da “bošnjački glas” ne mora biti glas Zukana Heleza, već je dovoljan glas prisutnog ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića. ‘Jedino ako Helez ne dođe. I ono sto je točno jeste da taj mehanizam nikada nije korišten u mome mandatu ali je dozvoljen i nije protivan jer ga je ustoličio visoki predstavnik’, kazao je Robert Vidović na sjednici Vijeća ministara BiH.
Vidović sem, naime, pozvao na odluku visokog predstavnika iz 2007. godine. Dakle, pošto ministar Helez nije došao na sjednicu, a nikoga nije ni ovlastio, Vidović je protumačio da je dovoljan Konakovićev glas kao jedinog prisutnog Bošnjaka. Ministar Zukan Helez je, kako saznajemo, tražio da se sjednica Vijeća ministara BiH ne održi u petak, već da se odgodi za ponedjeljak kako bi Ministarstvo odbrane pripremilo svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosi na nabavku helikoptera i drugih sredstava za Oružane snage BiH. Usvajanje tih odluka iz oblasti odbrane bio je Helezov preduslov da podrži odluku o izdvajanju 32 miliona maraka za kupovinu zgrade za potrebe UIO od Mileta Radišića, kuma Milorada Dodika. Međutim, predsjedavajuća Krišto je donijela odluku da se sjednica održi. Od bošnjačkih ministara sjednici je prisustvovao samo ministar vanjskih poslova BiH koji je glasao za sve odluke, iako, formalno, nije zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara.
Tako je odobren novac za kupovinu zgrade od Dodikovog kuma, dok je za nabavku helikoptera za Oružane snage BiH donesen zaključak u kojem je navedeno da će pitanje helikoptera naknadno biti riješeno.“
Povodom ovih navoda reagovali su iz Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH naznačivši: „Zbog tendencioznog i netočnog pisanja portala ‘Istraga.ba’ u tekstu ‘Skandal u Vijeću ministara BiH: HDZ-ov tajnik Robert Vidović ukinuo bošnjački veto Zukana Heleza. Pozvao se na OHR-ov stav iz 2007. godine i ustvrdio da je za odluke dovoljan samo Konakovićev glas, iako on nije zamjenik predsjedateljice Borjane Krišto!’, objavljenog 16. 11. 2024. godine, a koje su također prenijeli i drugi portali, tražimo da se objavi demanti sljedećeg sadržaja i ujedno ističemo prigovor Vijeću za tisak i online medije u Bosni i Hercegovini: Smatramo da je navedenim člankom, a posebno njegovim naslovom, učinjena povreda ugleda i časti institucije Vijeća ministara BiH kao kolegijalnog tijela, Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH i samoga generalnog tajnika Vijeća ministara BiH gospodina Roberta Vidovića jer je javnost netočno, neobjektivno i tendenciozno informirana.
Prije svega želimo napomenuti da je način rada i odlučivanja u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine propisan člancima 16. – 21. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (‘Službeni glasnik BiH’, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), točkom d) Odluke o donošenju Autentičnog tumačenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vijeću ministara BiH (‘Službeni glasnik BiH’ broj: 94/07) kao i Poslovnikom o radu Vijeća ministara BiH (‘Službeni glasnik BiH’ broj: 22/03).
Pažljivim čitanjem svih navedenih odredbi nije teško zaključiti da se ništa skandalozno nije dogodilo na spomenutoj sjednici, kako to medij protivno etici časne novinarske struke tendenciozno prenosi, već suprotno, sve je bilo sukladno važećim propisima koji reguliraju rad i odlučivanje u Vijeću ministara BiH. Proceduralno je sve ispoštovano, glasovanje je obavljeno kako propisi nalažu i predmetna izvanredna sjednica Vijeća ministara BiH održana je u normalnom i zakonitom ozračju kao i svaka druga. Na predmetnoj sjednici nije bilo ukidanja nikakvog ‘veta’, čak niti u pokušaju, ni stvaranja određenih presedana i generalni tajnik Vijeća ministara BiH profesionalno je odradio sve što se od njega očekivalo sukladno njegovim ovlastima.“
U prigovoru se navodi i sljedeće: „Na spomenutoj sjednici postojao je kvorum za rad i odlučivanje kako to reguliraju naprijed navedeni akti. Predmetna 45. izvanredna sjednica Vijeća ministar BiH zakazana je sukladno članku 37. Poslovnika o radu Vijeća ministara BiH, na istoj je bilo nazočno sedam članova Vijeća ministra BiH, od toga po jedan član iz reda sva tri konstitutivna naroda, čime je zadovoljen kvorum za rad i odlučivanje.
Sve točke dnevnoga reda usvojene su konsenzusom, kako to i nalaže Zakon o Vijeću ministara BiH (članak 18. stavak 2) za predmetne predložene točke, znači, usvojene su u prvom krugu glasovanja sa svih sedam glasova ZA. Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH kao i bilo koji drugi član Vijeća ministara BiH nije u obvezi davati nikome ovlasti, to je njegovo diskrecijsko pravo. Ako se odluče na davanje ovlasti, ista mora biti dana u pisanom obliku (članak 9. Poslovnika o radu Vijeća ministara BiH). Jedina ovlast koja je zaprimljena u Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH za predmetnu sjednicu došla je iz Ureda ministrice civilnih poslova, kojom je ministrica ovlastila svoju zamjenicu da je mijenja na sjednici.
Ako zamjenik predsjedatelja želi prenijeti svoje ovlasti koje ima kao zamjenik predsjedatelja, što je također njegovo diskrecijsko pravo, to mora također jasno naglasiti u svojoj ovlasti, kako je to propisano točkom d) Autentičnog tumačenja, i ta se ovlast daje isključivo ministru, pripadniku konstitutivnog naroda iz kojeg dolazi zamjenik predsjedatelja. Ukoliko se ovlast iz točke d) Autentičnog tumačenja ne dostavi, u tom slučaju kako to Autentično tumačenje članka 18. stavka (3) Zakona o Vijeću ministara BiH i govori, primjenjuje se sljedeće ‘….bilo koji drugi član Vijeća ministara BiH koji pripada danom konstitutivnom narodu ima pravo dati navedeni glas.’ Važno je radi istinitog i objektivnog informiranja bosanskohercegovačke javnosti naglasiti da je Vijeće ministara BiH na predmetnoj sjednici sve točke donijelo jednoglasno sukladno članku 18. stavku (2) Zakona. S tim u vezi nije bilo potrebno primjenjivati odredbe članka 18. stavka (3) i institut iz točke d) Autentičnog tumačenja i nikakav ‘veto’ bilo bošnjački ili nekog drugog naroda nije bio ugrožen, niti je itko na samoj sjednici bio ugrožen.
Potrebno je radi istinitog i objektivnog informiranja javnosti pojasniti da se hipotetički i dogodio slučaj da Vijeće ministara BiH nije predmetne točke usvojilo konsenzusom kako to nalaže članak 18. st. (2) Zakona, u tom slučaju se primjenjuje članak 18. stavak (3) i u tom konkretnom hipotetičkom slučaju opet bi konkretna sjednica i odluke s te sjednice bile valjane i nikakav ‘veto’ ne bi bio ugrožen, jer zamjenik ministra nije bio nazočan na sjednici i nije iskoristio svoje pravo prijenosa ovlasti. Kada već zamjenik predsjedatelja nije bio nazočan na sjednici niti je uputio bilo koju vrstu pisanoga akta prema Vijeću ministara BiH, u tom slučaju nazočni ministar vanjskih poslova koji pripada konstitutivnom narodu iz kojeg dolazi odsutni zamjenik predsjedateljice sasvim normalno, legalno i legitimno može sudjelovati u radu i odlučivati. Sve drugo bilo bi suprotno pozitivnim propisima i Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH sigurno u tome ne bi sudjelovalo. Također, važno je istaknuti da su točni navodi da u šestogodišnjem rukovođenju Generalnim tajništvom generalni tajnik nije imao slučaj bilo koje vrste pokušaja ignoriranja predmetnog Autentičnog tumačenja zakona koji je donio Visoki predstavnik ili primjene istoga za navedeni hipotetički slučaj. Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH nema službeni podatak o navodima iz predmetnog članka koji se odnosi na mandat 2014-2018 i ne želi ga niti može komentirati i sve bi bilo na razini špekulacija u koje se kao profesionalno i neovisno tijelo ne želi upuštati.“
U skladu sa žalbenom procedurom, Vijeće za štampu i online medije u BiH zatražilo je urednički stav povodom žalbe. Uredništvo portala istraga.ba do dana održavanja sjednice Žalbene komisije nije dostavilo odgovor.
Ishod: Žalba je prihvaćena. Žalbena komisija utvrdila kršenje odredaba Kodeksa za štampane i online medije u BiH, Član 10 – Objava demantija.
Povodom teksta objavljenog na portalu istraga.ba sa naslovom: „Skandal u Vijeću ministara BiH: HDZ-ov sekretar Robert Vidović ukinuo bošnjački veto Zukana Heleza. Pozvao se na OHR-ov stav iz 2007. godine i ustvrdio da je za odluke dovoljan samo Konakovićev glas, iako on nije zamjenik predsjedavajuće Borjane Krišto!“, žalitelj Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH podnijelo je zahtjev za objavu demantija. Taj demanti kojim se ukazuje na činjeničnu neosnovanost sadržaja predmetnog teksta nije objavljen na portalu istraga.ba. Stoga je Žalbena komisija Vijeća za štampu i online medije u BiH utvrdila povredu Člana 10 – Objava demantija, Kodeksa za štampane i online medije BiH.
Povodom prigovora žalitelja Vijeću da je: „… navedenim člankom, a posebno njegovim naslovom, učinjena povreda ugleda i časti institucije Vijeća ministara BiH kao kolegijalnog tijela, Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH i samoga generalnog tajnika Vijeća ministara BiH gospodina Roberta Vidovića jer je javnost netočno, neobjektivno i tendenciozno informirana“, Žalbena komisija napominje kako nije u njenoj nadležnosti da donosi odluke kojima se (ne)utvrđuje povreda nečijeg ugleda ili časti.
Član 10 – Objava demantija, Kodeksa za štampane i online medije u BiH
Štampani i online mediji imaju obavezu da objave demanti ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: ako su u objavljenom sadržaju informacije neistinite, nepotpune ili netačno prenesene; ako je urednik procijenio da demanti doprinosi tačnosti i nepristrasnosti izvještavanja; ako demanti ukazuje na činjeničnu neosnovanost sadržaja. Novinari i urednici nisu obavezni da objave demanti ako on činjenično ne opovrgava navode iz teksta na koji se demanti odnosi.
Dužina demantija ne može biti veća od dužine originalnog teksta.
Žalbena komisija Vijeća za štampu i online medije u BiH preporučuje uredništvu portala istraga.ba da objavi ovu Odluku.
Članovi/ce Žalbene komisije: Predsjedavajući Dražen Zubak; Suzana Mijatović; Vuk Vučetić, Lejla Turčilo, Dražena Peranić, Igor Popović i Davor Trlin.
Predsjedavajući Žalbene komisije
advokat Dražen Zubak