“Dok se cijeli svijet sve više okreće internetu, društvene mreže predstavljaju mogućnost za novinare da promoviraju svoj rad i povećaju doseg svojih objava. Istovremeno, novinari su pod povećanim rizikom napada onih koji se ne slažu sa mišljenjima koje oni iznose online“, kaže Dženana Burek, izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije u BiH.
“Kao samoregulacijsko tijelo, čiji je mandat zaštita i unapređenje novinarskih standarda u BiH, veliko nam je zadovoljstvo predstaviti brošuru za koju se nadamo da pruža uvid u to kako na novinare i medije u Bosni i Hercegovini, kao i na novinarski sadržaj, utječe dinamika društvenih mreža“, dodaje.
Zahvaljujući projektu „Izgradnja povjerenja u medije u Jugoistočnoj Evropi i Turskoj – Faza 2“, koju je finansirao UNESCO – EU, Vijeće za štampu i online medije u BiH bilo je u mogućnosti istražiti kompleksan novi odnos novinarstva i društvenih mreža. Rezultati ovog istraživanja sadržani su u brošuri pod nazivom „Društvene mreže i novinarstvo u BiH“. Brošura će biti zvanično predstavljena na konferenciji za medije, podijeljena članovima medijske zajednice i korištena za buduće aktivnosti ovog projekta.
Na osnovu intervjua vođenih tokom četiri mjeseca sa 60 medijskih profesionalaca različite dobi i iskustva, uz osiguranje rodne zastupljenosti, publikacija istražuje koliko novinari i kako upotrebljavaju društvene mreže, kako je pojava društvenih mreža utjecala na distribuciju novinarskog sadržaja i njegovu vidljivost, kao i nepovoljan utjecaj društvenih mreža na sigurnost novinara.
Prema rezultatima provedenog istraživanja, medijski profesionalci najčešće koriste Facebook, i privatno i profesionalno.
Istraživanje je otvorilo brojna pitanja i zahtijeva da samoregulacijska tijela usvoje nove smjernice za novinare. Vijeće za štampu i online medije u BiH upravo priprema izmjene i dopune Kodeksa za štampu i online medije sa ciljem prilagođavanja digitalnom dobu.
“Ako članak nije objavljen na Facebooku, kao da uopće ne postoji“, objasnila je jedna ispitanica u istraživanju.
Kao što istraživanje pokazuje, od 60 ispitanika, njih 59 smatra društvene mreže važnim alatom za procjenu vidljivosti njihovog sadržaja online, naročito kada su ciljna publika mlađe generacije. Ipak, neki novinari intervjuirani u ovom istraživanju izrazili su zabrinutost jer su im nalozi bili blokirani ili članci uklonjeni kada su izvještavali o nasilju, samoubistvu, alkoholizmu, ovisnosti o drogama, dječijoj pornografiji i govoru mržnje, iako su to pitanja od javnog interesa.
Osim blokade i cenzuriranja, ključno „online“ pitanje za novinare odnosi se na govor mržnje. Mediji koji otvaraju svoje članke za komentiranje suočavaju se sa prilivom govora mržnje.
„Ova situacija ilustrira šire medijsko okruženje u zemlji. U 2020. godini Vijeće za štampu i online medije u BiH zaprimilo je 915 žalbi u vezi sa potencijalnim kršenjem Kodeksa za štampu i online medije BiH. Od ovog broja, 684 žalbi odnosilo se na komentare sa govorom mržnje, postavljene ispod novinarskih tekstova“, kaže Dženana Burek, izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije u BiH.
Nedostatak reakcije društvenih mreža često je naglašavano kao važno pitanje u intervjuima koji su vođeni sa novinarima.
“Ranije sam prijavljivala takve komentare Facebooku, ali nisam dobila povratne informacije, niti su takvi komentari uklonjeni“, kazala je jedna ispitanica,
Ovo ne vrijedi samo za slučajeve govora mržnje, već i za slučajeve prijetnji i uznemiravanja novinara.
Preporuke ovog istraživanja ističu potrebu da se novinarski sadržaj medija članova Vijeća za štampu i online medije u BiH učine prepoznatljivijim i vidljivijim, kao i da se osigura viši nivo transparentnosti i razumijevanja lokalnih specifičnosti i osjetljivosti na konflikt unutar same zemlje, kada je riječ o moderiranju sadržaja.
U konačnici, istraživanje upozorava na opasnost od neposvećivanja posebne pažnje nezakonitom sadržaju, naročito govoru mržnje, usmjerenom protiv novinara.
„Ako uklanjanje nezakonitog sadržaja ne bude prioritet, to bi moglo dovesti do autocenzure i naposljetku imati obeshrabrujući učinak na slobodu medija“, zaključuje Burek.
Razumijevajući opasnosti od ogromne količine potencijalno štetnih sadržaja na društvenim mrežama, UNESCO je uspostavio novo partnerstvo sa EU u projektu „Social Media 4 Peace“ koji se bavi ovim pitanjima u tri države, uključujući Bosnu i Hercegovinu.