Izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije u BiH, Dženana Burek učestvovala je na poziv UNESCO-a na glavnoj konferenciji povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, koja je održana 2. i 3. novembra 2023. godine u sjedištu Organizacija američkih država (OAS) u Vašingtonu D.C.
Gđa Burek je u svom govoru istakla kako samoregulacijski mehanizmi mogu doprinijeti promicanju sigurnijeg i slobodnijeg medijskog okruženja za obavljanje novinarske djelatnosti. “Kako govorimo o korištenju javnog govora u cilju povećanja ili smanjenja sigurnosti novinara, odmah na početku ću reći da su glavni generatori govora mržnje u Bosni i Hercegovini političari i javni funkcioneri. Istovremeno, najglasniji su u širenju nepovjerenja u medije, verbalnim napadima na novinare, a sve češće otvoreno izražavaju negodovanje zbog izvještavanja medija koji ne izvještavaju kako bi htjeli. Dakle, kada je u pitanju samoregulacija štampanih i onlajn medija, ona može biti moćno sredstvo u zaštiti medija, ali pod određenim uslovima.”
Burek je istakla da mehanizmi samoregulacije mogu igrati značajnu ulogu u promicanju sigurnijeg i slobodnog medijskog okruženja za bavljenje novinarstvom. Ovi mehanizmi mogu pomoći da se osigura da novinarstvo ostane etično, odgovorno, a istovremeno štite novinare i medijske organizacije od vanjskih pritisaka koji mogu ometati njihovu sposobnost da izvještavaju istinito i bez straha.
“Samoregulatorna tijela razvijaju i rade na promociji etičkog kodeksa koji postavlja profesionalne standarde za novinare. Ovi kodeksi često uključuju smjernice za tačnost, pravičnost i transparentnost u izvještavanju, što može pomoći u održavanju integriteta novinarstva. Kroz samoregulatorne mehanizme, mediji mogu postati manje oštećeni vanjskim pritiscima iz političkih ili komercijalnih interesa. Novinari i medijske organizacije mogu podržati svoju nezavisnost i oduprijeti se cenzuri ili manipulaciji.” naglasila je Burek.
Iako samoregulatorni mehanizmi mogu doprinijeti sigurnijem i slobodnijem medijskom okruženju, oni su najefikasniji kada rade u sprezi sa pravnim okvirima koji štite slobodu štampe i prava novinara. Kombinacija samoregulacije i zakonskih mjera zaštite može stvoriti snažno i uravnoteženo okruženje koje podržava odgovorno novinarstvo, a istovremeno štiti slobodu medija. Što trenutno nije situacija u Bosni i Hercegovini.
Izvršna direktorica Vijeća, također je navela: “Na ovom mjestu danas moram ukazati na veliko kršenje slobode izražavanja koje se trenutno dešava u Bosni i Hercegovini. Naime, Vlada Republike Srpske inicirala je donošenje tri veoma restriktivna zakona. Već je usvojen zakon koji kriminalizira klevetu, što znači da novinari i oni koji govore za medije mogu krivično odgovarati za sve što napišu, a našim vlastima to ne odgovara, jer zakon, između ostalog, vjerovali ili ne, takođe kriminalizuje istinu. Pored toga, po ruskom modelu, usvaja se Zakon o registru nevladinih organizacija i označavanje lica koja rade u NVO kao strani agent. Treće, zakon o medijima ima za cilj da odluku o tome ko može biti medij prepusti vladi, a jedna od stavki je i zabrana nevladinim organizacijama da budu vlasnici medija.”
Konferencija povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima organizovana je od strane UNESCO-a, u partnerstvu s generalnim sekretarom Organizacije američkih država (OAS), Međuameričkom komisijom za ljudska prava (IACHR) i njenim Uredom specijalnog izvjestitelja za slobodu izražavanja (RELE) a fokus događaja bio je nasilje nad novinarima.