Zdravko Čupović za jabiheu.ba
Mediji, zahvaljujući svoj snazi i društvenom uticaju predstavljaju jedan od najvažnijih integrativnih faktora u Evropskoj uniji (EU), ali je njihov značaj možda još i veći u tranzicionim zemljama poput Bosne i Hercegovine. Shodno tome, uz podršku Evropske unije , prije dvije godine u Parlamentu BiH zvanično je predstavljen projekat „Mediji i javni ugled“ koji za cilj ima izradu nacrta Zakona o transparentosti medijskog vlasništva koji dijelom tretira finansiranje medija i zaštitu novinarske profesije i ugleda medija u javnosti, kao i Zakona o oglašavanju u Bosni i Hercegovini
Negativni trendovi
Do sredine 2016. godine Bosna i Hercegovina nije bila obuhvaćena istraživanjima, vezanim za pitanje vlasništva nad medijima. Transparentnost medijskog vlasništva je ograničena i koncentracija vlasništva nije regulisana postojećim zakonskim propisima za oblast medija.
U Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH (RAK BiH) podsjećaju da je nakon usvojene poslaničke inicijative u decembru 2016, Parlament BiH donio zaključak da se krene u izradu odgovarajućih zakonskih rješenja. Prema saznanjima RAK-a, ovo pitanje je u nadležnosti Ministarstva prometa i komunikacija BiH, koje je ove aktivnosti objedinilo sa aktivnostima na izradi novog zakonskog okvira, a koji će ubuduće regulisati oblast komunikacija, umjesto postojećeg Zakona o komunikacijama. Prije toga, navode u ovoj Agenciji, u BiH je pokrenut projekat koji finansira Evropska unija, a koji radi na izradi zakona iz oblasti transparentnosti vlasništva i oglašavanja, kao i podizanju svijesti o važnosti usvajanja ovih zakona, a provodi ga konzorcij kojeg čine Udruženje BH novinari, Vijeće za štampu, Media Centar Sarajevo i JaBiHEU.
Autorica izvještaja o transparentnosti vlasništva koji je urađen u okviru Projekta, istraživačica Mediacentra Sarajevo Sanela Hodžić navodi da je važnost transparentnosti vlasništva nad medijima dvostruka- ona bi omogućila državi da spriječi pretjeranu koncentraciju vlasništva, da reguliše konflikt interesa u medijima i povezanim sferama i da promoviše pluralizam,a sa druge strane „omogućila bi i građanima uvid u interese i uticaje koji stoje iza pojedinih medija, na osnovu čega bi oni mogli donijeti utemeljene odluke o tome koje medije će pratiti i kojima će vjerovati:“, zaključuje Hodžić.
– Transparentnost vlasništva neophodan je preduslov slobode izražavanja, a prema međunarodnim normama (član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima) države imaju obavezu ne samo da spriječe nedozvoljenu koncentraciju vlasništva nad medijima već i da kroz legislativni i regulatorni okvir garantiraju efektivan pluralizam – kaže istraživačica Hodžić.
Ostatak teksta možete pročitati na:
