22.03.2007.
VIJEĆE ZA ŠTAMPU U BOSNI I HERCEGOVINI
u saradnji s fondacijom Konrad Adenauer
druga konferencija
«SUDOVI U BiH I ODGOVORNOST MEDIJA»
Sarajevo, 22. marta 2007. Press sala Doma Policije
Panelisti: Ivana Primorac, prof. Etike, Fakultet humanističkih nauka Sveučilišta u Mostaru; Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini; Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja/Udruge BH novinari; Nerma Jelačić, direktorica Balkanske istraživačke mreže; Mirela Hukovć-Hodžić, novinarka, članica Asocijacije izvještača sa sudova u BiH
Predstavnici sudova i tužilaštva: Meddžida Kreso, Predsjednica Suda BiH; Ivo Bradvica, zamjenik predsjednika Federalnog tužilaštva; Sead Imamović, predsjednik Općinskog suda Goražde; Begzada Gavrankapetanović-Salihagić, predsjednica Kantonalnog Suda Sarajevo; Slobodan Ninković, sudija, sekretar Kantonalnog suda Sarajevo; Jasminka Ibraković, sekretar Kantonalnog suda Zenica; Nada Hadžić, sekretar Općinskog suda Zenica
Predstavnici medija: Senka Kurtović, «Oslobodjenje»; Mehmed Halilović, Federalni Ombudsman za medije; Belma Berberović, BIRN; Selma Boračić, BIRN; Dževad Ćesko, agencija ONASA; Đuro Kozar, Radio FBiH; Adnan Čalkić, eFM radio; Alma Beganović, Radio Q Visoko; Muamer Selimbegović, agencija FENA; Aida Alić, BIRN; Anisa Sućeska, BIRN; Ekrem Tinjak, magazin Start; Fuad Fočo, «Dnevni avaz»
Teme za diskusiju:
– Moralna načela Kodeksa za štampu BiH, kao zaštita profesionalnog novinskog izvještavanja
– Samoregulacija u bh štampi, djelovanje Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini
– Predstavljanje dopuna Kodeksa za štampu BiH
– Kodeks za štampu BiH u primjeni Zakona o zaštiti od klevete u BiH
– Iskustva i potrebe medija i pravosudnih organa, u cilju poboljšanja uvjeta medijskog izvještavanja sa sudova u BiH
– Predstavljanje Preporuka za medijske izvještače sa sudova
U vrlo dobroj diskusiji predstavnika medija i pravosuđa, otvorene su mogućnosti za veću i bolju buduću saradnju medija i sudova. Novinari i sudije nastojali su doći do najboljih rješenja u prevazilaženju problema koji postoje u redovnom medijskom izvještavanju sa sudova, kako bi javnost bila brzo i tačno informirana o radu sudova, a da u isto vrijeme procesi u toku ne budu ugroženi. Otvaranje sudova prema medijima i prihvatanje obostranih sugestija za poboljšanje komunikacije, vrlo je ohrabrujuća.
Znanje rješava sve nesporazume, riječi sudije i sekretara Kantonalnog suda u Sarajevu, Slobodana Ninkovića, bile su nit vodilja ove konferencije. Profesionalnost, koja podrazumijeva dobro poznavanje svoga posla, službenika pravosudnih organa s jedne, i novinara izvještača sa sudova s druge strane, rješava sve probleme u komunikaciji novinar – predstavnik pravosuđa. Ako je novinar dobro obučen u pravnoj terminologiji i pripremljen za izvještavanje sa određenog sudskog procesa, a sudija ili tužitelj također znalac u svome poslu i pripremljen za komunikaciju s medijima, neće biti nesporazuma na relaciji postavljanje pitanja i odgovaranje na pitanje o aktualnom sudskom procesu. Na žalost, nerijetko se događa da novinari dolaze nespremni i bez osnovnih podataka o procesu o kojem izvještavaju, a također, i da sudije/tužitelji ne znaju odgovoriti na postavljena pitanja, jer nisu profesionalci ni znalci u poslu kojeg obavljaju. Zbog toga je jedan od zaključaka konferencije – neophodna obostrana edukacija: i predstavnika pravosuđa i novinara; edukacija predstavnika pravosuđa o principima novinarskog izvještavanja, slobodi medija i interesu javnosti, a novinara o pravnoj terminologiji i toku sudskog postupka.
Usvajanjem dopune Kodeksa za štampu o obavezi poštivanja zaštićenih svjedoka (član 10a), te Preporuka za medijske izvještače sa sudova, novinari su učinili profesionalni pozitivni pomak u ovoj oblasti.
Presjednica Suda BiH, sudinica Meddžida Kreso, prihvatila je sugestije da, u cilju boljeg protoka informacija, Sud BiH ima redovno organizirane press konferencije, radne susrete s novinarima, kao i da redovno dostavlja plan rada novinarima-izvještačima, također će razmotriti prijedlog postavljanja internetskog portala s dostupnim dnevnim informacijama o radu Suda BiH. Na žalost, loša materijalna situacija u kantonalnim i općinskim sudovima, onemogućava u ovom času uvođenje internet portala s aktualnim informacijama i arhivom suda, koji bi novinarima olakšali svakodnevno izvještavanje. Po riječima sekretara Kantonalnom suda Zenica, pravnice Jasminke Ibraković, teško da će ta vrsta moderne komunikacije zaživjeti u skorijoj budućnosti, pored činjenice da se u sudovima nižeg ranga još uvijek koriste pisaće mašine, te će se za elektronizaciju još počekati. Govoreći o korištenju arhiva sudova, predsjednica Kantonalnog suda u Sarajevu, sudinica Begzada Gavrankapetanović-Salihagić, istaknula je negativnu zainteresiranost novinara za korištenje sudskog arhiva, potragom za materijalima koji će biti senzacionalni i otvarati probleme koji će na negativni način animirati javnost. Probleme, treba otvarati, ali također novniari treba da se bave i pozitivnim primjerima i ističu pozitivne pomake i rješenja, u svome izvještavanju, preporuka je sudinice Gavrankapetanović-Salihagić.
Popularisati izvještavanje sa sudova, također je jedan od zaključaka konferencije, kao i aplicirati reformu pravosuđa i poboljšati rad sudova na nižim nivoima. Za novinare je to jako važno iz razloga što su od 2005. godine, tužbe po Zakonu o zaštite od klevete sa kantonalnih, prebačene na općinske sudove. Tretirati ove tužbe na pravilan način, podrazumijeva posebnu edukaciju za sudije, u osjetljivim pitanjima slobode medija, Kodeksa za štampu, uredničke odgovornosti, novinarskih žanrova, te slobode govora.
Također, prijedlog je novinara, kao i prisutnih predstavnika pravosuđa, da slične konferencije budu organizirane i u malim sredinama, kako bi se potaknula diskusija o odgovornosti sudova u davanju pravovremenih i tačnih informacija javnosti putem medija. Po riječima Alme Beganović, urednice «Radija Q» Visoko, novinari u malim sredinama imaju puno više problema u obavljanju svoga posla i izvještavanju sa sudova, nego u većim. Novinar-izvještač sa sudova u malim sredinama suočen je s razriješavanjem tri dileme, svaki put kada treba napisati ili poslati izvješaj: ispoštovati Kodeks, zadovoljiti zahtjev urednika i postići sve to u trci dnevnog izvještavanja s nekoliko događaja. K tome, nimalo zanemarljivo opterećenje za novinara je strah, koji neminovno vodi ka samocenzuri, kako će lokalni moćnici reagirati na taj izvještaj, posebno ako su dio procesa o kojem se izvještava, jednako kao i strah od reakcije sudija ili tužilaca ako nisu zadovoljni izvještajem.
Zajednički je zaključak također, potreba ponovnog štampanja «Riječnika za novinare», kojeg je Udruženje sudija ranije štampalo, a čije bi ponovno izdavanje bilo korisno novinarima, olakšalo im razumijevanje i praćenje procesa, kao i preciznije izvještavanje sa sudova.