Кодекс за штампане и онлајн медије БиХ
Uvod
Ovaj kodeks izveden je iz postojećih evropskih standarda novinarske prakse. Kodeks ima za cilj da postavi osnove sistema samouređivanja u štampanim i online medijima koji će biti smatran moralno obavezujućim za novinare, urednike i izdavače štampanih i online medija.
Pod štampanim medijima podrazumijevaju se novine i druga periodična izdanja koja izlaze dnevno, sedmično, mjesečno ili u razmacima od najviše šest mjeseci, a koji organiziranom i kontinuiranom djelatnošću prikupljaju, obrađuju i objavljuju informacije u skladu s principima novinarstva i publicistike o različitim sferama života i na različitim nivoima, od lokalnog, nacionalnog do globalnog.
Online mediji sve su vrste medija koji publiciraju na internetu koristeći različite platforme, kako bi organiziranom i kontinuiranom djelatnošću prikupljali, obrađivali i objavljivali informacije u skladu s principima novinarstva i publicistike o različitim sferama života i na različitim nivoima, od lokalnog, nacionalnog do globalnog.
Novinari i urednici štampanih i online medija poštovat će općeprihvaćene etičke principe i štititi profesionalni integritet novinarstva. Osim ovog kodeksa, zakoni i druga zakonom određena pravila u Bosni i Hercegovini čine okvir za rad štampanih i online medija u BiH.
Ovaj kodeks sadrži osnovne principe Memoranduma o razumijevanju iz 1999. godine, koji su potpisali Nezavisna unija profesionalnih novinara BiH, Savez novinara BiH, Nezavisno udruženje novinara Republike Srpske, Udruženje novinara Republike Srpske i Sindikat profesionalnih novinara Federacije BiH, a koji je prihvatila i Udruga hrvatskih novinara u BiH.
Urednici i izdavači štampanih i online medija osigurat će da sve relevantno osoblje njihovog medija bude informirano o ovom kodeksu.
Urednici i izdavači štampanih i online medija osigurat će da se odredbe ovog kodeksa u potpunosti poštuju.
Osnove Kodeksa usvojila su sva udruženja/udruge novinara u BiH na sjednici održanoj 29. aprila 1999. godine.
Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini, u konsultaciji s udruženjima/udrugama novinara u BiH, dopunilo je Kodeks februara 2005, augusta 2006, decembra 2006, juna 2011. i decembra 2021. godine.
Opće odredbe
Novinari, urednici i izdavači štampanih i online medija u BiH imaju obavezu da prema javnosti održavaju visoke etičke standarde u bilo kojem trenutku i pod bilo kakvim okolnostima.
Dužnost novinara, urednika i izdavača štampanih i online medija je da poštuju potrebe građana za tačnim, korisnim, pravovremenim i relevantnim informacijama, brane principe slobode informiranja i pravo na pravedan komentar te pravo na slobodnu i na argumentima zasnovanu kritiku društvenih pojava i procesa.
Novinari, urednici i izdavači pridržavat će se općeprihvaćenih društvenih standarda pristojnosti i poštovanja etničke, kulturne i religijske raznolikosti BiH.
Novinari, urednici i izdavači pridržavat će se standarda ljudskih prava definiranih u međunarodnim i bosanskohercegovačkim aktima o ljudskim pravima.
Novinari, urednici i izdavači razvijat će svijest o ravnopravnosti spolova i poštovanju osobnosti kao integralnog dijela ljudskih prava. Novinari, urednici i izdavači podržavat će pravo na informaciju koja služi javnom interesu.
Član 1. Rad u interesu javnosti
Interes javnosti, u značenju ovog kodeksa, jeste postupak i/ili informacija kojima je namjera da se pomogne pojedincu u donošenju ličnog mišljenja i odluka i javnosti u kreiranju javnog mnijenja.
Rad u interesu javnosti uključuje i napore štampanih i online medija na otkrivanju krivičnih djela i/ili prekršaja, kao i sprečavanje dovođenja pojedinca i javnosti u zabludu.
Novinari imaju pravo i obavezu da izvještavaju o svim činjenicama od javnog interesa. Pri izvještavanju o činjenicama od javnog interesa novinari će voditi računa o zaštiti privatnosti, ličnih i poslovnih podataka fizičkih i pravnih osoba o kojima izvještavaju, pri čemu će interes javnosti uvijek biti primaran u odnosu na zaštitu privatnosti, naročito političara i javnih zvaničnika.
Novinarima mora biti omogućen pravovremen pristup informacijama iz službenih/zvaničnih izvora koje se odnose na rad javnih institucija i ličnosti, bez diskriminacije odnosno favoriziranja pojedinih medijskih kuća ili novinara.
Član 2. Urednička odgovornost
Najvažnija odgovornost novinara i urednika je osigurati da njihov rad bude usmjeren ka poštovanju istine, kao i prava javnosti da sazna istinu.
Urednici i novinari u svakom će trenutku obavljati svoj posao u duhu istinitosti, pravednosti i pristojnosti pri skupljanju informacija, izvještavanju i predstavljanju mišljenja, uz poštovanje važećih zakona i odredaba ovog kodeksa.
Objavljivanje neistinitih informacija, plagiranje, falsificiranje, namjerno prikrivanje činjenica najteži su moralni prekršaji novinarske profesije.
U najteže moralne prekršaje novinarske profesije spada i prihvatanje poklona i privilegija koji bi utjecali na rad novinara i urednika.
Urednik i izdavač odgovorni su za ukupan sadržaj štampanog ili online medija, a time i za publiciranje korisničkih komentara u online komunikacijskom prostoru. Urednik u online mediju dužan je da uklanja korisničke komentare koji predstavljaju govor mržnje, poticanje na nasilje, huškanje, netrpeljivost, vrijeđanje, prijetnje i svaki drugi oblik neprimjerene i društveno neprihvatljive komunikacije.
Član 3. Korištenje informacionih tehnologija
Izdavači, urednici i novinari štampanih i online medija dužni su da koriste informacione tehnologije, platforme, društvene mreže i različite alate u dobroj namjeri, radi istinitog, tačnog, objektivnog, provjerljivog i pravovremenog informiranja javnosti, u cilju općeg dobra, civilizacijskih vrijednosti, humanizma i etičkih normi ovog kodeksa.
Nije prihvatljivo korištenje informacionih tehnologija, platformi, društvenih mreža i alata za širenje govora mržnje, neistina i dezinformacija, harangu, stigmatizaciju i diskreditaciju na osnovu rase, spola, dobi, jezika, nacionalnosti, etničke i religijske pripadnosti, mišljenja i političkih uvjerenja, socijalnog porijekla, društvenog statusa, seksualne orijentacije ili na bilo koji drugi način.
Član 4. Govor mržnje i huškanje
Novinari, urednici i izdavači u svakom će trenutku biti svjesni opasnosti koja se javlja kada mediji govorom mržnje potiču na diskriminaciju i netoleranciju.
Imajući u vidu takvu opasnost, novinari su dužni da učine sve kako ne bi huškali i/ili poticali na mržnju i/ili nejednakost na osnovu etničke pripadnosti, nacionalnosti, rase, religije, spola, seksualne orijentacije, fizičke onesposobljenosti ili mentalnog stanja.
Kada se izvještava o događajima koji u sebi sadrže elemente mržnje po osnovu etničke pripadnosti, nacionalnosti, rase, religije, spola, seksualne orijentacije, fizičke onesposobljenosti ili mentalnog stanja, novinari i urednici posebno moraju voditi računa da i sami ne doprinesu širenju mržnje.
Novinari neće, ni pod kakvim okolnostima, poticati na krivična djela ili nasilje.
Član 5. Diskriminacija
Novinari moraju izbjeći prejudicirane i uvredljive aluzije na nečiju etničku grupu, nacionalnost, rasu, religiju, spol, seksualnu orijentaciju, fizičku onesposobljenost ili mentalno stanje.
Aluzije na nečiju etničku grupu, nacionalnost, rasu, religiju, spol, seksualnu orijentaciju, fizičku onesposobljenost ili mentalno stanje mogu biti napravljene samo onda kada su u direktnoj vezi sa slučajem o kojem se izvještava i kada je to u javnom interesu.
Član 6. Ravnopravnost spolova i poštovanje osobnosti
Novinari i urednici u medijskim će sadržajima uvijek izbjegavati direktno ili indirektno stavljanje u neravnopravan položaj ili diskriminaciju osoba po osnovu njihovog spola, roda, spolnog identiteta, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i/ili seksualne orijentacije.
Član 7. Tačnost, fer izvještavanje i pravo na odgovor
Novinari i urednici ne smiju objavljivati netačne ili krivonavodeće sadržaje.
Novinari i urednici ne smiju prikrivati i/ili zadržavati važne informacije čije bi objavljivanje moglo materijalno utjecati na tumačenje objavljenog izvještaja i razumijevanje kod čitalačke publike.
Novinari i urednici imaju profesionalnu obavezu da pravovremeno isprave bilo koju objavljenu informaciju za koju se utvrdi da nije tačna.
Novinari i urednici izvještavat će samo na osnovu činjenica čiju su tačnost i istinitost utvrdili učinivši legitiman napor kontaktiranja s više od jednog izvora. Novinari i urednici imaju pravo da objave tekst bez stava ili mišljenja druge strane ako u razumnom roku nisu dobili odgovor na svoj upit, naročito u slučajevima kada je upit upućen zvaničnim institucijama.
Pri izvještavanju i komentaru kontroverze novinari će učiniti legitiman napor da saslušaju i predstave sve strane u sporu. Ako se jedna strana u kontroverzi odbije oglasiti, novinari mogu opravdano navesti ovo odbijanje u svom izvještaju.
Urednici i novinari u štampanim i online medijima dužni su da prije objavljivanja sadržaja provjere sve činjenice, vjerodostojnost izvora informacija i kredibilitet medija od kojeg preuzimaju i prenose informacije.
Urednici i novinari dužni su da prenesu stavove svih učesnika u nekom događaju odnosno svih zainteresiranih strana, a po potrebi i mišljenja eksperata koji nisu involvirani u događaj, nemaju direktni interes ili nisu povezani s akterima događaja.
Član 8. Dezinformacije
Urednici i novinari u štampanim i online medijima moraju biti svjesni štetnosti objavljivanja i prenošenja dezinformacija jer to predstavlja grubo kršenje osnovnih pravila novinarske profesije.
Prenošenje dezinformacija iz drugog medija ili izvora ne oslobađa odgovornosti urednike medija koji ih prenose.
Također, urednici i novinari u štampanim i online medijima moraju biti svjesni da objavljivanje i prenošenje dezinformacija utječe na gubitak kredibiliteta medija koji takve sadržaje plasira ili prenosi.
Član 9. Razdvajanje komentara i činjenica
Novinari i urednici, iako su slobodni da izraze svoja gledišta, moraju napraviti jasnu razliku između komentara i činjenica.
Metafora, ironija i satira predstavljaju legitimne forme novinarskog izražavanja.
Komentari i kolumne autorske su forme izražavanja i kao takvi moraju biti potpisani.
Član 10. Objava demantija
Štampani i online mediji imaju obavezu da objave demanti ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: ako su u objavljenom sadržaju informacije neistinite, nepotpune ili netačno prenesene; ako je urednik procijenio da demanti doprinosi tačnosti i nepristrasnosti izvještavanja; ako demanti ukazuje na činjeničnu neosnovanost sadržaja. Novinari i urednici nisu obavezni da objave demanti ako on činjenično ne opovrgava navode iz teksta na koji se demanti odnosi.
Dužina demantija ne može biti veća od dužine originalnog teksta.
Član 11. Nespojivost novinarske profesije
Novinari i urednici ne smiju se baviti poslovima koji bi mogli ugroziti njihovu nezavisnost, objektivnost, slobodu kritičkog mišljenja i slobodu govora.
S novinarskom profesijom nespojiv je rad u političkim partijama, državnim organima i institucijama, u marketinškim, lobističkim i PR agencijama.
S novinarskom profesijom nespojiv je rad za obavještajne i druge sigurnosne službe.
Član 12. Prigovor savjesti
Novinari se ne smiju prisiljavati na pisanje tekstova i izražavanje mišljenja koji su protivni njihovoj savjesti.
Novinari ne smiju izvještavati o temama, postupcima i događajima u kojima imaju direktni ili indirektni interes.
Novinar ima pravo i obavezu da odbije zadatak čije bi obavljanje bilo u suprotnosti sa standardima profesije i odredbama ovog kodeksa.
Novinarima i urednicima preporučuje se da, ako za vrijeme izvještavanja o određenim ličnostima i institucijama procijene da bi se mogli naći u situaciji koja predstavlja sukob interesa, novinarski i urednički zadatak prepuste kolegama koji zbog ličnih i poslovnih veza u konkretnom slučaju neće kompromitirati ugled novinarske profesije.
Član 13. Prihvatanje poklona i privilegije
Novinari ne smiju tražiti ni prihvatati poklone ili bilo kakvu materijalnu korist, niti koristiti privilegije koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost u radu.
Član 14. Etično pribavljanje informacija
Novinari i urednici koristit će opravdana sredstva da dođu do informacija i materijala na osnovu kojih kreiraju medijske sadržaje.
Novinari neće dolaziti do informacija za medijske sadržaje zastrašivanjem, maltretiranjem ili ucjenama.
Neetično je pogrešno predstavljati nečiji identitet ili namjeru i koristiti se mahinacijama da bi se došlo do informacija, osim u izuzetnim okolnostima kada bi objavljivanje informacija dobivenih na takav način jasno služilo javnom interesu.
Član 15. Poštovanje privatnosti
Novinari i urednici izbjegavat će uplitanje u nečiji privatni život, osim kada je to uplitanje u interesu javnosti.
Novinari i urednici moraju voditi računa da postoji razlika između interesa javnosti i znatiželje javnosti. Znatiželja javnosti ne smije biti razlog za objavljivanje medijskih sadržaja kojima se narušava nečija privatnost.
Teme koje uključuju lične tragedije obzirno će se obrađivati, a pogođenim ličnostima prići će se diskretno i sa saosjećanjem.
Posebna se pažnja, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubistvima, nesrećama, ličnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinari i urednici izbjegavat će objavljivanje punog identiteta žrtava i uznemirujućih sadržaja, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu.
Član 16. Presumpcija nevinosti
Novinari i urednici imaju obavezu da poštuju princip presumpcije nevinosti i ne donose preuranjene sudove o krivici optužene ličnosti, prije donošenja sudske presude koja to potvrđuje.
U slučaju da osoba koja je bila osumnjičena ili optužena bude pravomoćno sudskom presudom oslobođena u krivičnom postupku, novinari i urednici dužni su da na njen zahtjev objave takvu informaciju ako su izvještavali o krivičnom postupku vođenom protiv te osobe.
Novinari i urednici online medija nisu dužni da uklone ranije tekstove u kojima su izvještavali o krivičnim postupcima, jer je izvještavanje o krivičnim postupcima uvijek u interesu javnosti.
Član 17. Zaštita žrtava i/ili svjedoka
Novinari i urednici pokazat će poseban oprez prema žrtvama i/ili svjedocima u izvještavanju o istragama i sudskim procesima u slučajevima ratnih zločina, seksualnih delikata, vršnjačkog nasilja i nasilja u porodici, a naročito ne smiju otkrivati njihov identitet.
Novinari i urednici moraju voditi računa da u takvim slučajevima ne otkrivaju identitet žrtava i/ili svjedoka na bilo koji način, što uključuje i otkrivanje identiteta osumnjičenika ili optuženika ako bi navođenje njegovog punog imena i prezimena, zanimanja ili funkcije koju obavlja dovelo do otkrivanja identiteta žrtve. Izuzetno, u takvim slučajevima identitet osumnjičenika ili optuženika može biti otkriven ako je to neophodno za potpuno, pravično i tačno izvještavanje o sudskom postupku i ako to neće utjecati na pogrešno tumačenje istine ili tok sudskog procesa.
Član 18. Zaštita djece i maloljetnika
U postupanju s djecom i maloljetnicima novinari i urednici su dužni da budu krajnje obazrivi, poštujući dobre običaje i Konvenciju o pravima djeteta i polazeći od najboljeg interesa djeteta.
Novinari i urednici dužni su da zaštite identitet djeteta u postupcima u kojima je inače isključena javnost.
Novinari i urednici ne smiju direktno ili indirektno identificirati djecu mlađu od 18 godina u slučajevima kada su djeca žrtve, svjedoci ili optuženi u krivičnom postupku.
Član 19. Reklamiranje i sponzoriranje
Reklamni sadržaji kompanija, političkih stranaka i drugih subjekata, kao i sponzorirani sadržaji, moraju biti odvojeni od medijskog sadržaja ili označeni kao reklamni sadržaj.
Neetično je prikriveno oglašavanje, kao i naručene ili plaćene tekstove predstavljati kao izvorne novinarske.
Sponzorirani materijali moraju jasno ukazivati na izvor sponzoriranja.
Član 20. Povjerljivost izvora informacija
Novinari imaju obavezu da štite identitet onih koji daju informacije u povjerenju, bez obzira na to jesu li te ličnosti izričito zahtijevale povjerljivost ili nisu.
Novinari će izbjegavati objavljivanje informacija iz anonimnih izvora, čiju relevantnost javnost ne može ocijeniti, osim u slučajevima izvještavanja o temama koje su u interesu javnosti, a za koje se nije moguće pozvati na otvorene i identificirane izvore informacija.
Član 21. Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nosilaca autorskih prava, bez izričite dozvole za to, uz obavezno naznačavanje izvora i/ili upućivanje na izvor.
Znatna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtijeva izričitu dozvolu nosioca autorskog prava i kontaktiranje s njim, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.
Urednici i novinari moraju voditi računa da pri preuzimanju sadržaja iz drugih medija uredničkim intervencijama, skraćivanjem i/ili opremom teksta bitno ne promijene smisao teksta koji je prenesen iz drugog medija.
Pri preuzimanju fotografija i videosadržaja iz drugih medija, urednici i novinari dužni su da potpišu autore i navedu naziv medija iz kojeg su fotografije i videoprilozi preuzeti, osim ako dozvola za preuzimanje nije navedena u samom materijalu.
Član 22. Transparentnost štampanih i online medija
Štampani i online mediji na prigodnom će mjestu sadržavati: naziv, adresu, broj telefona i elektronsku adresu i kontakte odgovornog izdavača i urednika, kojima mogu biti upućivane žalbe i prigovori na pisanje štampanih i online medija.
Član 23. Žalbe
Podnosilac žalbe, koji tvrdi da je u izvještavanju došlo do kršenja odredaba ovog kodeksa, prije podnošenja žalbe obratit će se izdavaču ili uredniku odgovornom za štampani ili online medij o kojem se radi i zatražiti objavu ispravke u tekstu ili objavu demantija.
Podnosilac žalbe dužan je da se obrati izdavaču ili odgovornom uredniku u štampanom mediju sa zahtjevom za objavu ispravke ili demantija u roku od 30 dana od dana objave teksta na koji se žali.
Ako se žalba odnosi na tekst objavljen u online mediju, podnosilac žalbe zahtjev za ispravku teksta ili demanti može uputiti sve dok je tekst dostupan u online mediju.
Da bi se odlučivalo po žalbi u smislu povreda odredaba ovog kodeksa, žalba mora sadržavati precizan citat ili citate za koje žalitelj tvrdi da su povrijedili Kodeks, kao i jasan i precizan tekst ispravke ili demantija koji ne smije biti duži od novinarskog teksta koji je predmet žalbe.