Piše: Matea Jerković, dnevni list Oslobođenje Nikolina Aleksić, dnevni list Nezavisne novine
Zastrašivanja i napadi su svakodnevnica, a posljednji postupci vlasti, pokazuju da je na sceni i formalna cenzura
– Tokom 2022, Linija za pomoć novinarima/kama zabilježila je 79 slučajeva napada na novinare/ke u BiH, uključujući jedan fizički napad i sedam prijetnji smrću, saopćila je generalna sekretarka Udruženja/Udruge BH novinari Borka Rudić.
Tokom samo jedne sedmice u februaru ove godine prijavljeno je šest slučajeva prijetnji i napada na novinare/ke. Brojka je zasigurno i veća, jer brojni slučajevi ne budu prijavljeni. Novinare/ke vrijeđaju i prijete im i političari/ke, ali i građani/ke. Na meti su i civilne organizacije, aktivisti/kinje…. A da prijetnje, zastrašivanja i napadi nisu dovoljni, pokazuje i činjenica da se kroz zakonske regulative pokušava ograničiti svaki oblik slobode izražavanja. U Republici Srpskoj uveliko traje proces usvajanja Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS-a kojim se predviđa kriminalizacija klevete. Ove izmjene ne bi direktno utjecale samo na novinare/ke, već i na građane/ke i aktiviste/kinje i u RS-u i cijeloj
BiH. Pokušavaju se ućutkati i organizacije i civilno društvo.
“Stavit ćemo na dnevni red i ovaj zakon koji ide o izmjenama Krivičnog zakonika. Mislim da oni koji su prekardašili u tome, da stvaraju jednu nepovoljnu atmosferu, žele da nametnu i da sebe odbrane kao što je onaj Vukelić i neke druge spodobe koje godinama lažu, petljaju, nameću ljudima, reketiraju, ne znam ni ja šta čine, sada žele da novinarsku zajednicu skupe za sebe…”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, na press konferenciji u martu 2023.
Situacija nije znatno bolja ni u Kantonu Sarajevo. Nacrt novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira na području KS-a otvara prostor za ograničenje slobode govora i cenzuru. Trenutno je na doradi, no iz Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine kažu da je „sloboda izražavanja ključan element komunikacije, socijalizacije, ličnog razvoja te informisanosti pojedinca“. Ona je temelj svakog demokratskog društva.
Ocjenjuju da je neprihvatljiv svaki pokušaj da se sloboda medija ograniči, a autonomija i nezavisnost novinara/ki dovede u pitanje, te upozoravaju da se time ne krše samo prava novinara/ki već da su posljedice daleko šire i pogađaju sve pripadnike/ce zajednice. Osvrćući se na izmjene Krivičnog zakonika RS-a i Zakona u KS-u, Ombudsmeni smatraju da odredbe relevantnog zakonodavstva moraju biti propisane tako da osiguraju primjenu na pravičan i dosljedan način uz potpuno poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda. Smatraju i da je
„položaj novinara/ki generalno nezavidan, kada se govori njihovom radno-pravnom statusu”.
– Za razliku od novinara, novinarke mogu češće biti metom govora mržnje i vrijeđanja po osnovu pola, objašnjavaju iz Institucije ombudsmena.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH, kaže da po zakonskim inicijativama kojima svjedočimo, vidimo da su i dalje na sceni konstantni pokušaji da se sloboda izražavanja ograniči.
– Do sada smo imali indirektne pokušaje kroz pritiske na medije, novinare/ke, organizacije civilnog društva, progone i kroz institucije, ali i od strane nositelja javnih funkcija, ali sada imamo na snazi i pokušaje, i to izgleda vrlo uspješne, da se zapravo i formalno, što je više moguće, uvede i cenzura i samocenzura, te da se potpuno uspostavi kontrola bilo kakve kritike na račun vlasti i na račun nositelja javnih funkcija, objašnjava Korajlićeva.
Napominje da smo do sada vidjeli ogroman broj primjera napada na novinare/ke, pojedince/ke i organizacije koji su ostali potpuno neprocesuirani. To zapravo pokazuje kako institucije postupaju.
– Kada budemo i legalizovali, na neki način, progon neistomišljenika/ca, možemo govoriti o potpunom nazatku i potpunom ograničenju slobode govora i slobode izražavanja, kategorična je Korajlićeva.
Govoreći o Nacrtu koji je utvrdio MUP KS-a, kaže da je išao u pravcu ograničavanja slobode izražavanja na internetu, ali i generalno u medijima, obzirom na način kako su formulisane odredbe gdje se daju ogromna ovlaštenja policiji da utvrđuje da li je nešto lažna vijest, s
kakvom namjerom, da li se radi o tzv. omalovažavanju institucija i slično.
– To je naišlo na veliki broj kritika i komentara, uključujući i kritike TIBiH, a koji su upućeni Ministarstvu, nakon čega smo dobili samo poruke od premijera Kantona Sarajevo da će ovo biti povučeno na doradu. Ne znamo u kom obimu, ni šta će se dalje dešavati. U RS-u vidimo potpunu nezainteresovanost za bilo kakve komentare i kritike, a u konačnom tekstu koji je upućen na NSRS samo su smanjene kazne po krivičnim djelima za klevetu, izostavljena je uvreda, ali ništa drugo suštinski nije mijenjano. Time ćemo praktično ponovo dobiti situaciju
da se može krivično goniti svako ko na neki način iznosi informacije koje nisu u skladu sa generalnom politikom vladajućih struktura u RS-u, ističe Korajlićeva.
Upozorava da su zasigurno novinarke pod većim napadima i vrijeđanima od strane nosilaca javnih funkcija, što je, kaže, odraz generalno šovinističke kulture u BiH.
– I uvijek su novinarke te koje se na ličnoj osnovi napadaju za razliku od novinara. Tu su i tzv. SLAPP tužbe koje se pokreću samo radi vršenja pritiska na određene medije, i gdje tužbe za klevetu uglavnom i najčešće dolaze od nosilaca javnih funkcija prema medijima. A da ne govorim o fizičkim napadima kojima smo svjedočili u prethodnom periodu, a koji su sve češći postali su, na neki način, normalniji i sve se više opravdavaju od strane najviših struktura, naglašava izvršna direktorica TIBiH.
Vanja Stokić, urednica portala etrafika.net, smatra da ne možemo reći da sloboda izražavanja ne postoji i da smo pod kontrolom, ali da ipak tu slobodu skupo plaćamo.
– Ne možemo da generalizujemo, istina je negdje između. Postoje ljudi koji su slobodni i govore stvari za koje smatraju da su u javnom interesu, a postoje i ljudi koji odlučuju da lažu, jer je to u nečijem privatnom interesu. To se odnosi i na građane/ke i na medije. Sloboda izražavanja dolazi sa gomilom etiketa, ograničenja, napada. Ali isto tako dolazi sa čistom savjesti. Nažalost, govoriti istinu je revolucionaran čin, što bi rekao George Orwell. A trebalo bi da bude neki standard koji svi prate, naglašava Stokićeva.
Smatra da ono čemu svjedočimo posljednjih mjeseci u RS-u definitivno jeste pokušaj cenzure i kontrole.
– Tu nema nikakve dileme. Političari/ke su pronašli/e način da se osvete svima koji su im barem malo otežavali njihove malverzacije, naglašava novinarka i dodaje da zakoni koji su u pripremi, slobodu izražavanja guše do maksimuma.
Smatra da vlasti neće morati nikoga da osude da bi utišali ljude, dovoljno je da imaju zakon koji im daje mogućnost da ljude zatvaraju zbog izgovorene riječi. To će ljude odmah utišati.
Naglašava da jako mali broj ljudi poštuje novinare/ke.
– Nekako nas svi poistovjećuju sa najgorima u profesiji. Zamjere nam greške drugih ljudi, sa kojima nemamo ništa zajedničko, osim toga što se bavimo istim poslom. Ako pišemo nešto
sa čim se lično ne slažu, oni se fokusiraju samo na taj dio, zanemarujući sav ostali rad. Meni ljudi često zamjere što izvještavam o migrantima kao ljudskim bićima. A zanemaruju moje izvještavanje o pravima djece, višečlanih porodica, beskućnika, teško oboljelih osoba, osoba sa invaliditetom, povratnika… Ljudi nađu jednu stvar koju žele da vam zamjere i nje se drže, objašnjava Stokićeva.
Dodaje da novinarke nose dodatni, rodni pečat.
– Posljednje četiri godine imam konstantno situacije da kolega i ja izvještavamo na isti način o istim temama, ali samo ja dobijam uvrede i to na osnovu mog rodnog identiteta, a ne eventualnih grešaka u poslu. Recimo, mene su nazivali migrantskom kurvom, a njega nikad
migrantskim žigolom, iako smo skupa na terenu i zajedno izvještavamo o migrantima, ističe Stokićeva.
Navodi i da se suočava sa situacijama kada policija ne prepoznaje rodni momenat.
– Ne znam koliko sam prijava podnijela posljednjih godina zbog proganjanja, vrijeđanja, uhođenja, pa čak i prijetnji koje su imale rodni element. U većini slučajeva se ništa nije desilo, jer je sve to dolazilo preko društvenih mreža koje naši inspektori ne doživljavaju kao stvarne.
Dešavalo mi se da me inspektor pita je li mi nekad neko prijetio na ulici, u smislu da ga ne zamaram više društvenim mrežama. A imali smo slučaj u martu, kad su prijetnje i huškanje sa društvenih mreža, prerasle u nasilje na ulici, upozorava glavna i odgovorna urednica portala etrafika.net.
Kaže da se dešava i da policajac na šalteru super reaguje i prepozna zašto je došla, ali inspektor ne.
– Jedne prilike me inspektor nije mogao primiti jer je imao previše stranaka, a dežurni policajac mi je rekao da mu je jako neprijatno da me pošalje kući. Pročitao je prijeteće poruke zbog kojih sam došla. Osoba mi je napisala da će me ubiti, da će mi proliti krv, da me više
neće biti, da zna moju adresu. Policajac mi je dao svoj direktni broj telefona i rekao da zovem ako se osjetim ugroženo, a on će odmah poslati patrolu. Vidjelo se da želi da me zaštiti. To je jedan od svjetlijih primjera u postupanju institucija, naglašava Stokićeva.
Urkos tome što su novinari, aktivisti i drugi građani izašli na ulice Banjaluke, te protestvovali i izrazili svoje nezadovoljstvo zbog Zakona o kriminalizaciji klevete, on je ipak usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srspke.
No, ni to nije spriječilo novinare da se prestanu boriti, pa je tako Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, poručio da ovo nije kraj borbe, te da će novinarska zajednica iskoristiti sva pravna sredstva koja im stoje na raspolaganju kako bi zaštitili slobodu javnog govora.
“Pored brojnih apela, protesta, narodni poslanici su odlučili podržati inicijativu predsjednika Republike Srpske i oglušili su se o naše stavove, dokaze i podigli su ruku za ovako sraman zakon, kojim se kriminalizuje kleveta nakon 22 godine u RS”, rekao je Vukelić.
Istakao je da je već primjetna autocenzura, koji novinari ne mogu da kontrolišu.
“Nakon što stupi na snagu, vjerujem da će ovaj zakon ostaviti veliki trag, kako na novinare, tako i na građevinski aktivizam, pa i na akademsku zajednicu”, naglasio je on.
U međuvremenu je Klub bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske pokrenuo vitalni nacionalni interes na Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS kojim se kriminalizuje kleveta u Srpskoj, a ovo pitanje ide na sjednicu Vijeća koja je zakazana za utorak, 1. avgust.
Ipak, ukoliko ovaj zakon ne prođe Vijeće naroda RS, konačnu odluku o vetu donijeće Ustavni sud Republike Srpske.