Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini realizovalo je diskusiju „Finansiranje medija iz javnih budžeta”, u okviru projekta „Mediji i javni ugled” 15. maja/svibnja 2018. godine u Sarajevu. Diskusiji su prisustvovali urednici, novinari, predstavnici medijskih organizacija, općina, institucija vlasti i akademske zajednice, kako bi zajedno pokušali identifikovati probleme koji postoje u oblasti finansiranja medija iz javnih budžeta, i dati stručne prijedloge za moguća rješenja ovoga problema.
Uvodničari u diskusiju na ovoj fokus grupi bili su g. Dario Novalić, Predsjednik Upravnog odbora Vijeća za štampu u BiH i Direktor magazina “Start” i g. Adnan Osmanagić, Direktor radija Stari Grad.
Finansiranje medija iz javnih budžeta je opći društveni problem, a ne samo medijski, rečeno je. Država troši oko 30 miliona KM godišnje na medije, i to su uglavnom javni servisi i kantonalne radio televizijske stanice. Jako je važno znati ko odlučuje o dodjeli sredstava i po kojim kriterijima se ta sredstva dijele, za koje programske sadržaje, te ko i kako radi monitoring sprovođenja trošenja dobijenih sredstava, kakve su karakteristike medijskih sadržaja za koje se daje potpora, i kakve su karakteristike medija-aplikanta. U ovom času to nije transparentno. Posebno problematično pitanje je ko i kako dodjeljuje sredstva medijima, pod kojima uvjetima. Način na koji se to sada radi nije nikako zadovoljavajući. Dati su prijedlozi da treba da se formiraju nezavisni odbori i komisije za dodjelu sredstava medijima iz javnih bužeta. Nezavisna komisija bi trebala nadgledati također i legitimnost procedura, poštivanje standarda potrošnje javnih sredstava, kao i ostvarenih rezultata i njihov doprinos javnom interesu.
Takva nezavisna komisija bi trebala raditi i monitoring realizacije trošenja sredstava, a članovi komisije treba da budu predstavnici novinarskih strukovnih profesionalnih udruženja. Javnost mora biti upoznata sa konkursnom procedurom, kao i sa uslovima koje medijske kuće moraju ispuniti kako bi dobile potporu iz javnih budžeta.
Prema preporukama profesionalaca, učesnika u diskusiji, najefikasnije rješenje bi bilo da mediji dobijaju finansijsku potporu isključivo iz jednog izvora – trezorskog poslovanja Ministarstva finansija, i da to bude isključivo programsko budžetiranje. Takvo finansiranje bi se lakše pratilo, interes javnosti bi bio uključen u samo planiranje kao jedan od najbitnijih uvjeta za dodjelu potpore, te da se precizno daju podaci kome, zašto i s kojim očekivanim rezultatima se daje novac određenom mediju.
Učesnici Fokus grupe su istakli također i problem nepostojanja drugog i trećeg programa na javnim servisima, koji bi dali prostora da se sadašnja limitarana programska ponuda, uglavnom političke prirode, proširi na desetine drugih bitnih programa koje javni servisi po zakonu imaju u obavezi razvijati. Definirane su tri su tematske cjeline koje bi u takvom programskom budžetiranju trebalo da budu naznačene: Održivost i nezavisnost medija, Istraživačko novinarstvo i Kulturna baština, gdje bi se u programima razvijali sadržaji sa životnim temama, dramski, školski, dječiji i obrazovni programi i priče o običnom čovjeku i njegovim problemima, a ne samo o politici. U tome kontekstu je postavljeno i pitanje mogućnosti finansiranja privatnih, komercijalnih medija iz javnih budžeta, koji bi u okviru svojih programskih budžetiranja ponudili kvalitetne raznolike sadržaje koji nedostaju u programima javnih servisa. Takvi programski sadržaji bi mogli da se finansiraju i od viškova sredstava koji se svake godine slijevaju u javni budžet iz Regulatorne agencije za komunikacije, da se tim viškovima finansiraju kvalitetni profesionalni programski sadržaji, a ne direktno mediji.
Kod dodjele finansijskih sredstava medijima iz javnih budžeta trebalo bi da se ugleda na EU praksu. U mnogim državama EU daje se potpora medijima, ali bez uplitanja u uredničku politiku i nametanje kontrole nad programskim sadržajima. U BiH kontekstu finansiranje medija iz javnih budžeta je direktan udar na neovisnost programskih sadržaja tih medija. U mnogim se slučajevima ti mediji onda koriste kao PR službe kantonalnih ili općinskih vlasti, guši se neovisnost novinarskog izvještavanja, mediji postaju produžena ruka politike, a javni interes je u potpunosti zanemaren. Interes političkih stranaka nije javni interes. Zbog se treba uvesti obaveza podrške medijima koji svojim programskim projektima jačaju kvalitet i profesionalnost programskih sadržaja.
U diskusiji su na visokom profesionalnom nivou učestvovali predstavnici: Vijeća za štampu u BiH, magazina “Start”, Radija Stari Grad, Regulatorne agencije za komunikacije – RAK, Centra za istraživačko novinarstvo – CIN, portala radiosarajevo.ba, fakulteta Političkih nauka Sarajevo – Odsjek za komunikologiju, Mediacentra Sarajevo, dnevnih listova Oslobođenje i Dnevni Avaz, magazina Dani, novinskih agencija Patria i FENA, Centra za razvoj medija i analiza, Općine Stari Grad, JS BHRT, Ministarstva prometa i komunikacije BiH i Ex-Ombudsman za medije.
Fokus grupa je realizovana u okviru projekta „Mediji i javni ugled“, koji provodi Konzorcij od četiri organizacije u BiH, uz podršku EU delegacije u BiH: Udruženje/udruga BH Novinari, Mediacentar Sarajevo, JaBiHuEU i Vijeće za štampu BiH. Projekt Mediji i javni ugled je usmjeren na pripremu zakonskog okvira za regulisanje transparentnosti medijskog vlasništva, finansiranja medija i oglašavanja u BiH. Ove oblasti su od posebnog značaja za slobodu izražavanja, zaštitu novinara i sprečavanje pritisaka na medije i novinare.
Press Clipping medijskih objava možete pogledati ovdje.
