Tel: +387 33 272 270   |   Fax: +387 33 272 271   |   Trampina 8,  71000 Sarajevo   |   [email protected]

    Mediji i javni ugled: Finansiranje medija mora biti transparentno



    Iako se često razgovara o različitim pritiscima na medije i novinare, a predstavnici novinara u Bosni i Hercegovini naglašavaju da je državi potreban zakon o transparentnosti medijskog vlasništva, pitanje ekonomskih pritisaka često je zapostavljeno.


    Općenito govoreći, demokratičnost medijskog sistema ogleda se u javnoj dostupnosti tačnih, sveobuhvatnih i najnovijih informacija o medijima i vlasništvu nad njima.

    Novinarka portala Bljesak.info Ana Marija Jelanić kaže da su ekonomski pritisci na novinare jednako teški kao i politički pritisci, ocjenjujući da su oni ujedno i prijetnja slobodi govora i slobodi izražavanja u medijima, te je njen stav da postoji potreba za javnom objavom načina finansiranja medija i vlasništva nad medijima.

    Tri su osnovna načina finansiranja medija i to putem pretplate koja se odnosi na tri javna servisa, putem komercijalnih ugovora koji uključuju prvenstveno prodaju reklamnog prostora, te putem javnih sredstava koja institucije na svim nivoima vlasti dodijele medijima, no kako ističe istraživačica u Mediacentru Sarajevo Anida Sokol, za sva tri obrasca finansiranja vežu se značajni problemi koji ugrožavaju slobodu medija. Naime, sistem naplate RTV-takse nije riješen, te su javni servisi u veoma lošem finansijskom stanju, a ni tržište oglašavanja nije regulirano pa ne postoje pouzdani podaci o gledanosti /slušanosti /tiražu, koji bi trebali biti jedan od kriterija za sklapanje komercijalnih ugovora. 

    Zbog sve manjih komercijalnih prihoda, mediji u BiH se sve više oslanjaju na sredstva iz javnih budžeta. Institucije vlasti godišnje izdvoje više od 30 miliona KM za medije, ali ova cifra je mnogo veća ukoliko se uzme u obzir i novac koji dolazi od oglašavanja velikih javnih preduzeća. Sokol kaže da javnost treba znati na koji način se finansiraju mediji jer finansijski odnosi mogu direktno utjecati na uredničku politiku jednog medija. - Svako finansiranje medija, naročito iz javnih budžeta, mora biti transparentno da bi se spriječila instrumentalizacija sredstava, kao i onemogućili koruptivni obrasci djelovanja - navodi Sokol.

    Mišljenja je da se građanima mora omogućiti uvid u informacije kako se usmjerava i troši javni novac namijenjen medijima. S druge strane, izvori finansiranja mogu biti velika prepreka razvoju slobodnog i profesionalnog medijskog izvještavanja. Sokol ističe da se zbog finansijskih odnosa mediji i novinari nalaze u poziciji da pribjegavaju autocenzuri i izbjegavaju kritički izvještavati o onima koji ih finansiraju, a nedostatna sredstva mogu negativno utjecati i na kvalitet izvještavanja.
    Na tržištu BiH veliki je broj privatnih i javnih medija koji se nadmeću u okolnostima sve manjih ukupnih prihoda. Tržište oglašavanja je slabo i nezaštićeno, a i sredstva koja se izdvoje iz javnih budžeta su na kraju nedostatna u većini slučajeva za kvalitetno izvještavanje, kasni se s isplatama plata i doprinosa, te su neki mediji i stupali u štrajkove.

    Kako je kazala projekt-menadžerica za odnose s javnošću u Transaprency Interanational BiH Ivana Korajlić, BiH nema zakon kojim bi se pitanje finansiranja i transparentnosti vlasništva medija reguliralo, dok Srbija i Hrvatska imaju zakone koji tretiraju pitanja vlasništva nad medijima, ali primjena ovih zakonskih rješenja predstavlja problem.
    - Postavlja se pitanje, da li i oni koji su objavili medijsko vlasništvo zaista jesu vlasnici i da li postoje drugi pritisci na medije - pojašnjava Korajlić.
    Ona tvrdi da onima koji zakon trebaju donijeti u BiH to nije u interesu, jer oni onda „iza zavjese“ kontroliraju medije. Dodaje da BiH čeka usklađivanje zakonskog okvira s pravnom stečevinom Evropske unije, a jedan dio toga će biti upravo i reguliranje ovih pitanja. Zakoni o medijima zemalja EU, kaže Korajlić, na mnogo su većem nivou, podrazumijevaju znatno veću transparentnost, odnosno svaki medij ima obavezu redovnog izvještavanja o vlasništvu, a svi ti podaci dostupni su u registrima.

    Pojedini urednici i direktori medija u BiH kažu da se nema namjera „sjeći grana na kojoj se sjedi“, ali uz tvrdnju da ukoliko je nešto vijest i događaj ni onaj koji plaća reklamu ili na drugi način finansira medij neće biti pošteđen.
    Novinar Radija Slobodna Evropa Mirsad Behram podvukao je da su mediji danas komercijalni, a da bi preživjeli na tržištu moraju se baviti različitim stvarima da bi dobili reklamu.
    - Regulirano tržište i napredna ekonomija bi riješila brojne probleme. Na takvom tržištu mediji bi imali više mogućnosti da nalaze novac, te bi bili u mogućnosti da se drže profesionalnih pravila. Novinar ne bi bio plaćen 500 KM, nego onoliko koliko vrijedi, a novinarstvo bi postala privlačna profesija - istaknuo je Behram.

    Direktorica Alternativne televizije (ATV) Nataša Tešanović podsjetila je da je u početku ta televizija bila zamišljena kao medij koji se zasniva na profesionalnim principima, budući da nije bilo političke agende jer su donatori bili međunarodni. Međutim, u međuvremenu se to promijenilo, donatori su se okrenuli drugim projektima te je ATV ostala na neuređenom bh. tržištu i sada zavise od situacije na tržištu i toga koliko će zaraditi od marketinga, a u posljednjih pet godina prepolovio se ukupan marketinški budžet za BiH, dok je broj medija na koje se dijeli povećan.
    Svi sagovornici ipak se slažu u jednom, a to je da je neophodno naći alternativne modele finansiranja medija, kao i uvesti kriterije i smjernice pri dodjeli sredstava iz javnih budžeta za medije, ali i donijeti zakone koji će regulirati pitanja poput načina finansiranja medija i pitanja transparentnosti vlasništva nad medijima.

    (Hana Imamović Babić)

     

    Disklejmer MiJU za tekstove min    

     



    Kontakt

    Vijeće za štampu u BiH
    Trampina 8
    71000 Sarajevo
    Bosna i Hercegovina

    Tel: +387 33 272 270
    Fax: +387 33 272 271
    E-mail: [email protected]
    Web: www.vzs.ba

    © 2017 Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini. All Rights Reserved. Website realizovan sredstvima Misije OSCE-a u BiH, NED i UNESCO / EC.